Najmanje 17 ljudi poginulo je u poplavama od Rumunjske do Poljske u zadnjih nekoliko dana.
Stanovnici nekoliko poljskih i čeških regija u ponedjeljak su evakuirani, a drugi u srednjoj Europi počeli su raščišćavati svoja naselja nakon najgorih poplava u više od dva desetljeća koje su za sobom ostavile pustoš i sve više mrtvih, piše Jutarnji list.
Pogranična područja između Češke i Poljske ovaj su vikend bila teško pogođena iznimno jakim kišama koje su uzrokovale bujice koje su odnijele neke mostove, prisilile stanovnike na evakuaciju i oštetile automobile i kuće.
U ponedjeljak poslijepodne, gradonačelnik Nyse, grada s više od 40.000 stanovnika na jugu Poljske, pozvao je sugrađane da se odmah evakuiraju nakon što je oštećen obližnji nasip.
U sjeveroistočnom češkom gradu Ostravi, probijena barijera na rijeci Odri na mjestu gdje se spaja s rijekom Opavom prouzročila je poplavu industrijskog dijela grada uključujući kemijsku tvornicu BorsodChem, koksaru OKK Koksovny i druge. Stotine ljudi evakuirane su i iz drugih stambenih četvrti.
Poplave stižu i u Hrvatsku
Elizabeta Kos, ravnateljica Uprave vodnog gospodarstva i zaštite mora u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, upozorila je kako se na ulazu u Hrvatsku očekuje vodostaj Dunava od 750 centimetara.
- Gledali smo prognostičke modele i stanje u susjednim zemljama. Hrvatska je u povoljnijem položaju, nego Češka, Poljska, Rumunjska i Austrija, rekla je.
Prvenstveno, jer trenutno protok na našim rijekama nije toliko velik, pogotovo na unutarnjim vodama, Muri i Dravi.
- Što se tiče Dunava, očekuju se visoki vodostaji te nadolazeći vodni val 21. rujna u Budimpešti, bit će jedan pet povijesnih vodnih valova. Očekuje se da bi bio na +850 centimetara u Budimpešti, a u Hrvatsku će ući 25. rujna na Batini. Očekujemo vodostaj od 750 centimetara, kazala je.
To je za metar više, nego što je bilo u lipnju.
- Takvi vodostaji su povijesni. Zadnji put su se događali 2013. godine. Stručne službe Hrvatskih voda obilaze hidrotehničke građevine, punimo vreće s pijeskom i pripremamo se za ono što dolazi. Od srijede počinju sastanci stožera kako bi koordinirali ljude na terenu, dodala je.
Poplave stižu u Hrvatsku: ‘Očekuje se rekordan vodostaj Dunava. Građani mogu učiniti jako puno‘
Alpski snijeg počet će se topiti
Vodostaj Dunava u Slovačkoj je na vrhuncu i neće bitnije rasti. No, u Austriji i Njemačkoj još pada kiša, a alpski snijeg počet će se topiti, piše slovački meteo portal imeteo.sk.
Oborine koje trenutno padaju u Njemačkoj i Austriji relativno su intenzivne i trebale bi trajati do sutra u podne. Prema sadašnjim izračunima, u Podunavlju u Njemačkoj i Austriji trebalo bi pasti do 40 mm kiše.
Osim toga, u Alpama, na 1500 m nadmorske visine, nalaze se vrlo bogate zalihe snijega. Visina snijega doseže 100 do 150 cm i taj snijeg će se sada otopiti i početi opskrbljivati pritoke Dunava.
Iako se idućih dana ne očekuju daljnje oborine, snijeg s Alpa će ipak puniti Podunavlje vodom, pa će pad vodostaja biti vrlo spor.
Uz otapanje snijega i oborine, visoka razina Dunava utjecat će i na brane u Donjoj Austriji koje su proteklih sati radile punim kapacitetom.
‘Ovo je presedan‘
Ravnateljica Kraljevskog meteorološkog društva u Londonu, Liz Bentley, izjavila je za DW da iako poplave nisu neuobičajene u srednjoj i istočnoj Europi, količina padalina na tako velikom području svakako je bila neobična.
"Sama količina kiše koja je pala i opseg područja koje pokriva je bez presedana", rekla je Bentley.
Dodala je da su evidentni "neki signali" klimatskih promjena.
Ukazala je na "rekordne temperature u Sredozemnom moru" što znači da je u zraku bilo više vlage.
"Obično vidimo povećanje od 10% u količini vlage koju atmosfera može zadržati zbog klimatskih promjena koje je izazvao čovjek, što znači da je kiša mnogo jača kao što smo imali prilike vidjeli ovih dana", rekla je Bentley.
Također je istaknula da ekstremi s premalo ili previše kiše tijekom određenog razdoblja znače da "moramo postati mnogo bolji u upravljanju onim situacijama ‘gladi i obilja‘ kad je kiše ili premalo ili previše."
