Mnogobrojni vatreni crvi završili su na plažama otoka Mustang u blizini američkog Corpus Christija i Port Arkansasa. Riječ je o životinji koja je obično duga do deset centimetara, no može narasti i do 35 centimetara.
- Pronašli smo nekoliko ovih morskih mnogočetinaša na plažama. Bili su na veliki trupcima koje je more izbacilo, a koji su pak bili puni obraslina, pa je moguće da su se oni njima hranili - objavili su s Istraživačkog Instituta Harte.
Znanstvenici ih poznaju kao Hermodice carunculata, a ove vatrene crve obično nalazimo u koraljnim grebenima, stjenovitim područjima i slojevima morske trave u Atlantskom oceanu, Karipskom moru i Meksičkom zaljevu — što uključuje i cijelu teksašku obalu.
Kada su uznemireni, ispruže svoje čekinje kao obrambeni mehanizam. One su pune neurotoksina i lome se na dodir.
- Vatreni crvi su dobili ime zbog boli koju nanose svakome tko se usudi dotaknuti ih - osoba se doslovno osjeća kao da je vatra prži i tako oko tri sata - napisali su iz instituta, donosi Austin American Statesman, a prenosi Jutarnji list.
Veći broj ovih životinja na teksaškim plažama mogao bi biti povezan s promjenom oceanskih struja, vremenskih obrazaca ili drugih čimbenika okoliša.
Ovih životinja ima i u našem moru. Stručnjaci godinama upozoravaju na to da se ovi malci šire Jadranom. Životinja je to koja voli toplija mora, invazivna je vrsta i ljudima u principu neće ništa. No, zabilježena su dva slučaja napada na ljude, oba puta na području Rogoznice. U zadnje se vrijeme ove crve viđa svuda - u moru oko Brača, kod Dubrovnika... Zagrijavanje mora je dovelo do toga da se vrsta masovno proširila.
Ljudi se obično ozlijede zbog ljepote ovog stvorenja. Idu ga, naime, dotaknuti ili uloviti. Jasno je da vatreni crv to ne smatra naročito zabavnom idejom, pa se brani. Kao i brojne druge divlje životinje, on ljude ne napada, nego pokušava spasiti svoj život. Stručnjaci stoga napominju da ih se nikako ne dira i kažu kako, ako dođe do kontakta (nekad je to posve slučajno), mjesto na tijelu treba očistiti alkoholom. Ako su nam u koži ostale četine, najbolje ih je izvući van uz pomoć ljepljive trake. To je sve i nema nikakvog razloga za strah. Vatreni crv opasan je otprilike kao i ježinac.
U veljači ove godine naš poznati podvodni istraživač Velimir Vrzić objavio je snimku nastalu u podmorju Jadrana, a junak njegove snimke bio je upravo vatreni crv.
- Snimljen je kod otoka Krka na sjevernom Jadranu. Do sada se uglavnom nalazio na južnom Jadranu, međutim povećanjem temperature mora od 1,5 - 2 stupnja populacija se širi. Pomalo i podmuklo dok se mi kao ljudi ponašamo da se to nas ne tiče priroda ne uzvraća udarac ona samo ispostavlja račun - istaknuo je Vrzić.
Zbog čega to nije dobra vijest? Jer se ovi crvi hrane zvjezdačama, žarnjacima, bodljikašima... Doduše, često su i strvinari, jer su jako spori. Nije im problem ‘napasti‘ vršu i pojesti ribu koja se tamo ulovila, piše Jutarnji list.