Mogu li Huti sabotažom podmorskih kablova, koji prolaze uz obale Jemena, ugasiti cijeli svjetski internet?

Pojedini korisnici interneta tvrde da jemenski Huti sabotažom podmorskih kablova koji prolaze uz obale Jemena mogu ugasiti čitav svjetski internetski promet.

Naime, šiitska militantna skupina naziva Ansar Allah, prozvana po prezimenu (vjerskog) lidera skupine Husseinu al-Houthiju, gotovo od početka invazije Izraela na Pojas Gaze i tromjesečnog nemilosrdnog masakra palestinskih civila, ispaljuje projektile prema Izraelu i prijeti njihovim saveznicima napadima na brodove što prolaze pomorskim uskim grlom koje vodi prema Sueskom kanalu, navodi Faktograf.

/Shutterstock

Morski tjesnac kod Jemena, Bab al-Mandab ili Vrata plača, koji spaja Adenski zaljev i Crveno more, ujedno je i usko grlo međunarodnog internetskog prometa, odnosno podmorskih kablova kojima teče ogromna količina podataka. Radi se o istoj ruti koja prolazi kroz Crveno more pored Egipta, povezujući Aziju, Afriku i Europu, a koja nosi ukupno oko 17 posto veza. Blizina tog važnog čvorišta militantnoj skupini iz Jemena nameće sabotažu kao nimalo nevjerojatan i vrlo efektan, razarajuć vojni cilj, kojemu se učitava i sposobnost kompletnog isključenja interneta.

Zato su u Faktografu hrvatski Sveučilišni računski centar (Srce) upitali o dalekosežnosti posljedica rezanja tih podvodnih kablova.

"Jemenski Huti sabotažom podmorskih kablova ne mogu ugasiti cijeli internet, jer je arhitektura interneta zbog svoje prirode izuzetno otporna – sastoji se od multi-redundantnih komunikacijskih/prijenosnih putova – ali mogu napraviti prilično veliku štetu. To vrijedi i za bilo koji drugi pokušaj sabotaže na bilo kojoj drugoj lokaciji u svijetu", odgovaraju iz Srca.

Uništenje jednog dijela infrastrukture opterećuje ostatak mreže

"Uništavanjem optičke infrastrukture u moru oko Jemena došlo bi do veće štete na interkontinentalnim linkovima onih pružatelja telekomunikacijskih usluga čiji su optički kablovi u pitanju, a samim time bi nastao problem i za njihove korisnike – države, velike korporacije, i sl. te na koncu i krajnje korisnike. No, kako je arhitektura interneta takva da većina pružatelja internetskih usluga ima nekoliko uplink-ova/poveznica na internet koji su nezavisni i nalaze se na različitim lokacijama, te uz to postoji više interkontinentalnih putova, slikovito opisanih kao ‘prsten oko zemlje‘, do globalnog zastoja interneta ne bi došlo zbog prekida na jednom dijelu", dodaju u odgovoru.

No, upitno je na koji su način implementirane internetske veze pojedinih subjekata, kao i koliko bi bilo potrebno vremena za oporavak od potencijalne sabotaže.

"Posebno bi svakako bili ugroženi sustavi koji ovise isključivo i jedino o optičkoj infrastrukturi na spomenutoj lokaciji, no pretpostavljamo da je njih ipak zanemariv broj, posebno onih ključnih. Da bi se moglo reći koji dijelovi interneta bi bili ugroženi i koliko bi trajalo vrijeme oporavka, potrebni su dodatni podaci o internetskom prometu koji ide tim optičkim trasama. Dodatno, uništenjem jedne komponente, optičke infrastrukture globalnog interneta, ‘ostatak‘ infrastrukture biva dodatno opterećen jer dolazi do preusmjeravanja prometa. No kapaciteti za prijenos podataka su obično projektirani i građeni na takav način da mogu prihvatiti taj novi/iznenadni promet", pišu nam iz Sveučilišnog računskog centra.

Što bi bilo s Hrvatskom?

Kada govorimo o Hrvatskoj, Srce piše kako otpornost interneta dodatno povećava postojanje središta za razmjenu internetskog prometa IXP-a (Internet eXchange Point) kao što je CIX (Croatian Internet eXchange) koji je smješten u Sveučilišnom računskom centru. Njihova svrha je izbjegavanje nepotrebnog prometa kroz treće mreže, poboljšanje kvalitete i sigurnosti komunikacija te smanjenje troškova davatelja internetskih usluga koji međusobno razmjenjuju podatke. Njihova je namjena lokalna razmjena internetskog prometa na nivou grada, regije ili zemlje.

"U ovom i značajnijim globalnim rizicima lokalna razmjena na nivou Republike Hrvatske osigurava pristup do znatnog broja resursa koje se nalaze pohranjeni lokalno poput: pristupa javnim servisima, platnog prometa u zemlji, lokalnih vijesti i sl. Zbog toga, u slučaju ovakvog incidenta, većina lokalnog interneta kao niti usluge koje se na njemu zasnivaju ne bi bili ugroženi", navode u odgovoru.

Svake godine 100 incidenata s oštećenjem kablova

Neki interkontinentalni internetski kabeli jesu položeni na kopnu, no općenito je sigurnije za njih da budu smješteni na dnu mora gdje ih je teže ometati ili špijunirati. Pod morem su puno zaštićeniji, ali su također relativno osjetljivi i lako se oštećuju. Godišnje dolazi do stotinjak incidenata u kojima su kablovi prerezani ili oštećeni. Većina tih incidenata, pisao je WIRED krajem 2022., nastaje zbog brodskog prometa i ekoloških havarija. Rezanje samo jednog azijsko-afričko-europskog kabla (AAE1) na kopnenom dijelu kabla u Egiptu u lipnju 2022. tako je poremetilo internet u više zemalja. No, najviše su stradale zemlje ovisne gotovo isključivo o optici u neposrednoj blizini – Somalija je izgubila 90 posto, a Etiopija 85 posto veze.

Sabotaža Sjevernog toka skrenula je dužnu pažnju na zaštitu podvodne infrastrukture, a onda i podmorskih kablova. Ujedinjeno Kraljevstvo je tvrdilo da su ruske podmornice promatrale polaganje kablova u blizini te zemlje. Europska unija je čak i zatražila analizu opasnosti od sabotaže podmorske infrastrukture. Sukob u Jemenu apostrofirao se kao prijetnja, čak i prije izraelskog nemilosrdnog napada na Gazu.

"Podmorje uz obalu Jemena jedna je od glavnih podatkovnih ‘autocesta‘ u sustavu kabela Europe-Azija, prolazeći kroz Crveno more. Izvješća ukazuju da je sukob u Jemenu imao utjecaj na pomorske aktivnosti i pomorsku sigurnost u tom području. To uključuje upotrebu morskih mina i ronilaca. Stoga postoji rizik da će sukob dovesti do oštećenja podmorskih podatkovnih kabela kao dijela takvih aktivnosti. Sveukupno, politička nestabilnost u blizini ruta kabela treba se smatrati značajnim rizikom za otpornost", navodi se u analizi.

Za Europu su, navode, važna dva uska grla: Gibraltar i Sueski kanal, kroz koji prolazi 16 važnih međunarodnih kablova.

Nejasna ingerencija i četiri faktora otpornosti

Kablovi su uglavnom u rukama konglomerata privatnih firmi, od planiranja njihovog polaganja do održavanja i stavljanja u funkciju. Glavni akteri u zaštiti na nacionalnoj razini su agencije za telekomunikacije, no njihova sigurnost ovisi o provedbi pomorskog prava i nadzoru u obalnim zonama, odnosno obalnoj straži i pomorskoj policiji. Dalje na otvorenom moru, podmorski kabeli ovise o vojnoj zaštiti.

"Na razini politike, kablovska infrastruktura obuhvaća različita područja politika, uključujući pomorsku sigurnost, cyber sigurnost, digitalne tehnologije, infrastrukturne telekomunikacije, ribarstvo, plovidbu i zaštitu morskog okoliša. To se odražava i na razini Europske unije, gdje širok raspon agencija, uključujući Europsku agenciju za pomorsku sigurnost, Europsku agenciju za kontrolu ribarstva, Europsku agenciju za kibernetičku sigurnost i nekoliko direktorata Europske komisije, npr. DG Connect, DG MOVE ili DG MARE, imaju ovlasti koje su povezane i relevantne. Međutim, ni jedna agencija nije usmjerena ili vodeća po pitanju ovog problema", piše u analizi.

Težina posljedica puknuća kabela, prema ovoj analizi, ovisi o četiri dodatna ključna faktora i opisani su na 24. i 25 stranici analize. Prvi je postojanje alternativnih kopnenih i podmorskih kabela, i tu su u najnepovoljnijem položaju otočne države. Drugi je dostupnost i udaljenost do kapaciteta za popravak, uključujući brodove za postavljanje i popravak kabela, obučeno osoblje i materijal. Treći je simultanost incidenata – nekoliko podmorskih kabela može ponekad puknuti istovremeno, najvjerojatnije tijekom velikih prirodnih katastrofa ili koordiniranih činova sabotaže. Četvrti je pripremljenost za prekide.

"Vježbe scenarija mogu pomoći državama pripremiti strategiju za pojavu potpunih prekida interneta – potencijalno proizašlih iz puknuća podmorskih kabela", savjetuje se u analizi.

Zaključno, treba reći da bi sabotaža izvedena uz obale Jemena doista dovela do poremećaja u internetskom prometu. No, posljedice bi bile prvenstveno lokalne, djelomično bi opteretile i regionalni promet. Međutim, globalni internet takva sabotaža – čak ni vrlo razorna sa simultanim napadima na više kablova – nipošto ne bi mogla "izbiti iz šina".