Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev sugerirao je mogućnost daljnje aneksije teritorija u Ukrajini, prenijela je u subotu njemačka novinska agencija dpa.
Na stranačkom kongresu stranke Jedinstvena Rusija u Kremlju, Medvedev je u petak rekao da je neophodno razviti regije već pripojene Moskvi - Donjeck, Luhansk, Zaporižja i Herson.
"To bi iskustvo, uzgred, moglo biti od pomoći ako se u našoj zemlji pojavi više novih regija koje su vrlo blizu", što je, kako je rekao, sasvim moguće.
Medvedev je i dalje utjecajan kao predsjednik stranke Jedinstvena Rusija i zamjenik čelnika ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Kremlj, koji je započeo rat protiv Ukrajine u veljači 2022. pod izlikom da štiti rusko govoreće civilno stanovništvo u Donbasu, dosad je samo djelomično zauzeo četiri regije, ali od Kijeva zahtijeva njihovu predaju kao preduvjet za mirovne pregovore.
Moskva je opetovano prijetila daljnjim aneksijama ako Ukrajina ne prihvati zahtjev.
No, dok bivši predsjednik ovako udara u ratne bubnjeve, New York Times iznosi prognozu da će rat u Ukrajini vrlo vjerojatno završiti iduće godine.
Podsjećaju da se i Ukrajina i Rusija suočavaju se s nedostatkom vojnika te s poteškoćama u mobilizaciji mladih muškaraca za borbene linije. Ta stvarnost ukazuje na to da će 2025. biti godina pregovora, piše NYT.
Ubrzanje mirovnih pregovora
Po njima, pobjeda Donalda Trumpa ubrzat će početak tih mirovnih pregovora. Tijekom kampanje Trump je obećao okončati rat u Ukrajini čak i prije svoje inauguracije. Možda je to bila pretjerana izjava, ali jasno je da želi da pregovori započnu što prije.
To nije dobra vijest za Ukrajinu. Ruske snage napreduju na istoku. Povratile su i dio teritorija koji je Ukrajina osvojila prošlog ljeta. Ukrajina i dalje posjeduje oružje, ali njezine su trupe raspršene i iscrpljene. Obavještajne agencije predviđaju da bi uskoro mogla ostati bez vojnika.
Ukrajinski dužnosnici tvrde da su spremni nastaviti borbu. No republikanci u američkom Kongresu nerado odobravaju dodatnu pomoć Ukrajini, a u Kijevu su svjesni da će bez znatno veće pomoći borbe završiti uskoro.
Je li Europa sposobna zamijeniti SAD u pružanju vojne i ekonomske pomoći? Na nedavnom NATO summitu saveznici su izradili plan za logističku podršku Ukrajini koji bi bio "otporan na Trumpa". Ipak, dužnosnici administracije Joea Bidena sumnjaju da Europa može preuzeti tu ulogu. Ekonomsku moć dolara, koja Washingtonu omogućuje vođenje velikih proračunskih deficita radi financiranja obrane, Europa ne može oponašati. Kada američka podrška nestane, Europi će biti teško osigurati dovoljno streljiva i financiranja kako bi Ukrajina nastavila ratovati.
Teritoriji pod ruskom kontrolom
Bez dodatnog oružja i vojnika, Ukrajina možda neće uspjeti povratiti teritorij koji je izgubila. Predsjednik Volodimir Zelenski to zna. Nedavno je priznao da će diplomacija, a ne sadašnji "vrući rat", biti ključ za povratak teritorija.
Tijekom predsjedničke kampanje, J.D. Vance predložio je zamrzavanje sukoba, dopuštajući Rusiji da zadrži teritorij osvojen silom. Ruski predsjednik Vladimir Putin trenutno ne pokazuje namjeru osvajanja dodatnog teritorija, ali isto tako ne daje znakove da je spreman povući se s ukrajinskog teritorija koji kontrolira. Jedini pregovarački adut Ukrajine je Kursk, ruska regija koju su ukrajinske snage djelomično zauzele u kolovozu.
Ako je uspije zadržati, možda će Rusija pristati na razmjenu dijela ukrajinskog teritorija za Kursk. No Kijev vjerojatno neće povratiti većinu izgubljenog teritorija.
Za Ukrajinu, pobjeda ili poraz ne ovise isključivo o teritoriju. Ključni su dogovori koje bi mogla postići s Europom i Amerikom za dugoročnu sigurnost i ekonomsku integraciju sa Zapadom. NATO članstvo, najsnažnije moguće jamstvo, nije opcija. Trump ga ne bi ponudio, a Senat predvođen republikancima to ne bi odobrio.
Jedan od mogućih ustupaka mogao bi uključivati dopuštanje Ukrajini da ostvari ekonomsku integraciju s Europom, što bi Putinu bilo prihvatljivije od ulaska Ukrajine u NATO.
Napad na Kijev
Ukrajinci dugo tvrde da će, ako sada postignu dogovor, Putin samo konsolidirati snage i ponovno napasti Kijev kasnije. Ovdje se strahovi Zelenskog i Trumpa možda preklapaju.
Trump je više puta kritizirao povlačenje predsjednika Bidena iz Afganistana i vjerojatno ne želi sličnu ostavštinu: rusko zauzimanje Kijeva koje bi demokratima dalo priliku da ga optuže za gubitak Ukrajine. No, teško je zamisliti da bi Putin dao obećanje o nenapadanju koje bi Kijev mogao smatrati vjerodostojnim. Zaštita Kijeva bit će najteži i najvažniji dio Trumpovih pregovora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....