StoryEditorOCM
Svijetvelika analiza

Jemen ušao u sukob s Izraelom, a šef Hezbolaha dramatično najavio obraćanje u petak. Krećemo li se prema svjetskom ratu?

2. studenog 2023. - 11:10

Yahya Saree, vojni glasnogovornik Jemena, najavio je ulazak njegove zemlje u otvoreni sukob s Izraelom, obznanivši da su njegovi Hutiji lansirali veliki broj projektila i dronova prema Izraelu u znak podrške Palestincima. Rekao je da je to bio treći napad na Izrael od početka sukoba, što pretpostavlja da oni stoje i iza napada dronovima 28. listopada, koji je rezultirao eksplozijama u Egiptu, te 19. listopada, kada je američka mornarica presrela tri krstareće rakete.

Slogan Hutija je "Smrt Americi, smrt Izraelu, prokletstvo Židovima i pobjeda islamu".

"Mi u Palestini se borimo. To je naša pozicija i naša odluka. Izvan Palestine, zahvalni smo svakome tko stoji uz nas ... Libanonski front je sad otvoren, zahvalni smo na tome. Hezbolah ima aktivnu ulogu tamo. Borbe u južnom Libanonu su dobre i podržavaju našu stvar, ali (za) obim borbe ... kada se tako odvratan zločin čini nad Gazom, potrebne su veće stvari ... Fokusirajmo se na zemlje u izraelskom okruženju. Egipat je vodio velike ratove. Egipćani kipte od ljutnje. Pozdravljamo egipatski narod i želimo još. Zahtijevam još snažniju poziciju egipatskih lidera", pozvao je nedavno Arape na oružje bivši lider Hamasa Khaled Mashal. Nakon nepodnošljivih scena koje ne prestaju dolaziti iz Gaze, čini se da su prve iskre Bliskog istoka sada počele paliti okolne zemlje.  

Tako su, od 18. do 29. listopada, američke baze u Iraku i Siriji napadnute ukupno 22 puta. Prošlog tjedna je SAD izveo zračne napade na dva objekta u istočnoj Siriji, povezana s paramilitarnim postrojbama koje podržava Iran, dok su izraelske snage bombardirale međunarodnu zračnu luku Aleppo - četvrti put u manje od dva tjedna - ubivši sedam sirijskih vojnika. U jeku ovih zbivanja, Snage narodne mobilizacije u Iraku su poručile: "Našem narodu u Palestini: Naš prst je na obaraču i čekamo veliku bitku."

Na drugoj strani svijeta, stojeći za pozornicom UN-a u New Yorku, iranski ministar vanjskih poslova uputio je izravno upozorenje SAD-u: "Amerikancima, koji sada upravljaju ratom u Gazi, iskreno kažem da ne želimo širenje rata na regiju. Ali ako se genocid u Gazi nastavi, ni oni neće biti pošteđeni vatre. Ovo je naš dom, a Zapadna Azija je naša regija. Ne pravimo kompromise ni s jednom stranom niti s bilo kojom stranom i nemamo zadrške kada je u pitanju sigurnost našeg doma."

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi je pak upozorio: "Zločini cionističkog režima prešli su crvenu liniju, što bi moglo natjerati svakoga da nešto poduzme." Važno je napomenuti i kako je Raisi - prvi put ikad - telefonski nazvao saudijskog princa Mohammeda bin Salmana, koji je "izrazio duboku zabrinutost zbog teške humanitarne situacije u Gazi" i "naglasio nepokolebljiv stav kraljevstva u zalaganju za palestinsku stvar".

No svakako će biti najzanimljivije pratiti kako će ovom situacijom rukovoditi stari lisac Recep Tayyip Erdogan, svakako lider muslimanske zemlje s najjačom vojnom silom. On je, naime, nazvao Izrael terorističkom državom koja provodi zločine protiv čovječnosti, a za Hamas opovrgnuo da se bave terorističkim aktivnostima, već su "grupa osloboditelja i mudžahedina koja se bori da obrani svoju zemlju i građane".  "Jednom u životu sam stisnuo ruku čovjeku koji se zove Netanyahu. Naravno, imali smo dobre namjere, ali on ih je iskoristio. Imali smo projekt u Izraelu, ali ćemo ga otkazati", izvijestio je Turčin. 

Naglasio je i kako je Zapad odgovoran za masakr koji se događa u Pojasu Gaze te da oni koji su lili krokodilske suze za jučer ubijenim civilima u ukrajinsko-ruskom ratu, danas nijemo gledaju smrt tisuća nedužne palestinske djece. Dodao je i kako svi znaju da je Izrael samo pijun u regiji koji može biti žrtvovan kada za to dođe vrijeme. "Izraele, kako si završio ovdje? ... Ti si okupator. Ti si grupa, a ne država ... Zapad ti nešto duguje. Ali mi ti ništa ne dugujemo", poručio je sa skupa podrške Palestincima, dometnuvši kako da Turska može "svake noći neočekivano doći", što je izazvalo prolom oduševljenja. Dan nakon tog govora, Izrael je bombardirao bolnicu tursko-palestinskog prijateljstva za pacijente s rakom u Gazi, jedinu takvog tipa u okruženju.

Dok se odvija ovo busanje u prsa, SAD šalje značajne snage vojne mornarice prema istočnom Mediteranu, među kojima su i dva nosača aviona. Pentagon izvještava da je 900 američkih vojnika raspoređeno ili se raspoređuje na Bliski istok usred pojačanih napetosti, a Bijela kuća je čak izbrisala fotografiju tajnih Delta Force timova koji djeluju unutar Izraela sat vremena nakon objave.

Britanski portal Socialist worker je pak, među ostalima, zaprimio državni naputak u kojem ga se molilo da prikrije lokaciju i vojne manevre britanskih specijalnih snaga, za koje je Daily Mail objavio da se nalaze "u pripravnosti" na Cipru, u svrhu spašavanja britanskih taoca Hamasa. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je, nakon sastanka s Benjaminom Netanyahuompredložio da se ista koalicija koja se borila protiv Islamske države može boriti i protiv Hamasa. Zasad nije decidirano što je pod time mislio; da se francuska vojska pridruži bombardiranju Gaze ili nadolazećoj kopnenoj invaziji?

Što se tiče kopnene invazije, renomirani novinar Yonatan Touval je izvijestio da mu je američki dužnosnik kazao da je ključni razlog za odgodu takve akcije IDF-a zahtjev SAD-a da se dovrše pripreme za širi sukob, koje uključuju raspoređivanje sustava protuzračne obrane THAAD i Patriot u Zaljevu, kao i okupljanje 2.000 marinaca. Dvije trećine Izraelaca podupire takvu operaciju. S druge strane, i Hezbolah i Iran izjavili su da ako Izrael izvrši kopneni napad velikih razmjera na Gazu, ne bi imali drugog izbora nego intervenirati.

General američkog marinskog korpusa Ken McKenzie kaže da će najavljena izraelska invazija na Gazu "biti krvoproliće za sve", pri čemu će Izrael "zaglaviti u zbrci i nepredvidivosti urbanog ratovanja", dok su neki američki dužnosnici "postali sve zabrinutiji da bi kopnena invazija u Gazi mogla dovesti do velikog gubitka civilnih života", ali unatoč tome inzistiraju na tome da "nisu rekli Izraelu što da radi i da su i dalje podržavali kopnenu invaziju".

image
Oliver Marsden/Middle East Images Via Afp

Tužna je istina da izraelska vojska danas nije dorasla takvoj misiji te će koštati Izrael tisuće života ako se ona, punom snagom, pokrene. "Glavni problem za izraelske planere rata je nevoljkost, unatoč mobilizaciji više od 300.000 rezervista, da se uključe u uličnu bitku od vrata do vrata s Hamasom u Gaza Cityu. Jedan veteran IDF-a, koji je služio na visokoj dužnosti, rekao mi je da je pola izraelske vojske bilo angažirano u proteklom desetljeću ili više u zaštiti sve većeg broja malih naselja raštrkanih na Zapadnoj obali, gdje su bili gorko omraženi od strane palestinskog stanovništva. ‘Izraelski planeri ne vjeruju svom pješaštvu‘, rekao je insajder, niti njihovoj volji da idu u rat, s onime što bi mogao biti katastrofalan nedostatak borbenog iskustva", napisao je nedavnom tekstu dobitnik Pulitzera Seymour Hersh

Naime, urbana borba je izuzetno teška; naročito kada se dobro pripremljen branitelj može smjestiti među ruševine uništenog grada. A izraelskim trupama svakako nedostaje priprema za išta slično. "Izraelska vojska nije baš dobra. Većina tih rezervista provela je vrijeme hodajući ulicama Zapadne obale, učeći kako lomiti ruke 10-godišnjoj djeci, kako grubo ponašati se prema 15-godišnjim djevojčicama i kako pucati u trbuh 60-godišnjim starcima. To su obavljali, brutalnu okupacija. Bilo je užasno demoralizirajuće za mnoge kojima se nije sviđalo to raditi. Kada su napustili vojsku, nisu imali previše poštovanja prema njoj. Sada su se vratili, ali ovaj put su pozvani učiniti nešto što nitko u Izraelu ne želi, (a to je) otići u Gazu. Zašto? Zato što su 2014. tamo ušli i Hamas im je zapaprio ...

Hamas ih čeka, ovo je samo jedna ogromna zasjeda ... Jednom kada uđu u Gazu, bit će predani toj bitki s velikim brojem svojih rezervi. I ako za to vrijeme Hezbolah odluči otvoriti sjeverni front, Izraelu ne preostaje ništa. A i da imaju nešto, ne mogu pobijediti Hezbolah. Oni to znaju. Prošle godine su to vježbali ... i ne mogu. Nemaju resurse za to. Sada, ako ubacite Iran, onda su definitivno sje*ani. Ako se Amerika umiješa, govoreći: ‘Hej, pokazat ćemo mišiće kako bismo odvratili Hezbolah i Iran od napada‘... Neće ići. Dvije skupine nosača aviona i amfibijska spremna grupa s 2.000 marinaca nisu ratna pobjeda. A mi nemamo ništa iza toga. Nemamo ništa", govori Scott Ritter, bivši američki marinac i UN-ov inspektor za oružja.

Izrael je već vodio 34-dnevni rat s Hezbolahom u kolovozu 2006., s vlastitim snagama od preko 30.000 vojnika, potpomognutih tenkovima, topništvom, helikopterima i zrakoplovima, protiv lako naoružane jedinice od oko 3.000 boraca. Rat je bio neumitna katastrofa za IDF. Zapovjednici Hezbolaha otkrili su da su izraelske trupe uglavnom bile loše organizirane i disciplinirane, s vrlo malo obuke koja je bila relevantna za surovost modernog rata. Operatori izraelskih tenkova nisu bili upoznati s taktikama relevantnim za teren na kojem su djelovali, ostavljajući se otvorenima za napade Hezbolaha koji su na kraju uništili 20 izraelskih hvaljenih tenkova Merkava.

U međuvremenu, izraelski vojnici se za desant na Gazu zagrijavaju napadima na stanovništvo Zapadne obale. Tamo su - mada na tom području ne djeluje Hamas - od 07. do 29. listopada ubili 121 Palestinca, dok druge tjeraju na selidbu. Izraelci su u nedjelju i granatirali izbjeglički kamp Jenin, nakon čega su vojnici upali u njega i odveli u zatočeništvo na desetke tamošnjih stanovnika, pod sumnjom da su članovi otpora okupaciji. Nakon toga su ih skinuli, svezali i brutalno zlostavljali.

Njihov vrhovni zapovjednik, izraelski predsjednik, pak kaže da su trenutni cionistički projekti zapravo "borba civilizacije protiv barbarstva", pri čemu "svijet mora stati ujedinjen iza Izraela", kako bi se pobijedila "nova Osovina zla" i "novi nacisti". "Ako se ne zaustavi ovdje, divljaštvo će stići i vas vrlo brzo. Stići će čitav svijet", upozorava Bibi.

Na drugom kraju svijeta, Joe Biden je i sam skinuo prašinu s priručnika Georgea W. Busha "Osovina zla" kako bi povukao izravnu vezu između ukrajinskog proxy rata i izraelskog napada na Gazu. “Hamas i Putin predstavljaju različite prijetnje, ali im je zajedničko što obojica žele uništiti susjednu demokraciju”, pojasnio je javnosti. Naglasio je kako se Izrael ima pravo braniti, pri čemu će se Washington "pobrinuti da ima ono što mu je potrebno da zaštiti svoje ljude, danas i uvijek". To je potvrdio i dužnosnik Pentagona koji je, odgovarajući na pitanje o dječjim žrtvama u Gazi, kazao da "nema ograničenja" u tome kako Izrael može koristiti oružje koje mu SAD isporučuje. 

U drugu ruku, čak 66 posto američkih glasača se slaže da bi Bijela kuća trebala pozvati na prekid vatre i deeskalaciju nasilja u Gazi, kako bi se spriječila smrt civila. Sam sa sobom se, pak, ne može složiti državni tajnik Antony Blinken, koji je u objavi na društvenim mrežama pozvao na prekid vatre, samo da bi ga uskoro izbrisao. A SAD bi, jasno, takvo nešto mogao izvolijevati - da hoće. Naime, kada su izraelskog ministar obrane upitali zašto je njegova vlada pristala dopustiti humanitarnu pomoć u Gazu prije nego što se oslobode taoci, odgovorio je: "Amerikanci su inzistirali i mi nismo na mjestu gdje ih možemo odbiti. Oslanjamo se na njih za avione i vojnu opremu. Što bismo trebali učiniti? Reci im ne?" Isto tako, Izraelci su poslušali kada im je Washington naredio da ponovo omoguće komunikacije u Gazi. "Jasno smo rekli da se trebaju upaliti", objasnio je američki dužnosnik.

Doduše, Americi baš i ne odgovara da dođe do prestanka rata. Naime, baš kada je ministrica financija SAD-a i Janet Yellen izjavila kako je "sigurna da si možemo priuštiti dva rata", investicijske banke su primijetile nadolazeći financijski dobitak nakon što je vrijednost dionica američkih proizvođača oružja skočila za oko sedam posto od početka sukoba u Gazi. “Hamas je stvorio dodatnu potražnju, imamo ovaj zahtjev od 106 milijardi dolara od predsjednika,” rekao je Cai von Rumohr, generalni direktor investicijske banke TD Cowen i viši istraživački analitičar specijaliziran za zrakoplovnu industriju.

Bijela kuća je, u tom duhu, pozvala američke političare da promiču financijsku potporu Izraelu "kao potencijalni gospodarski procvat kod kuće". Tako je Biden u prigodnom govoru ustvrdio da raspirivanje višestrukih ratova diljem svijeta pomaže u stvaranju tisuća radnih mjesta. "Znate, baš kao u Drugom svjetskom ratu, danas domoljubni američki radnici grade arsenal demokracije i služe slobodi", naglasio je predsjednik.

Renomirani ekonomist i dugogodišnji savjetnik glavnog tajnika UN-a, Jeffrey Sachs, je taj govor opisao kao "nevjerojatno isprazan i pogrešno usmjeren". "Ne trebamo idućih sto milijardi dolara, trebamo malo diplomacije. To je posao predsjednika SAD-a, da razgovara s predsjednikom Putinom, da razgovara s predsjednikom Xijem, da razgovara s liderima arapskih zemalja ... i dogovori nešto. Ova kriza je dostizala točku vrenja, oni čak nisu ni prepoznali da se voda zagrijava. Kad je prokuhalo, reakcija je bila suprotna osjećaju čitavog svijeta." Dodao je da je "davno naučio" da je posao diplomata "djelovati za mir", dok je posao američkog predsjednika "spriječiti rat".

image
/Shutterstock

A kako bi spriječio rat, Biden će svakako trebati malo obuzdati izraelskog ministra Nira Barkata, koji reži: "Izrael ima vrlo jasnu poruku našim neprijateljima. Kažemo im, pogledajte što se događa u Gazi. Dobit ćete isti tretman ako nas napadnete. Izbrisat ćemo vas s lica Zemlje ... Plan Irana je napasti Izrael na svim frontama. Ako otkrijemo da namjeravaju gađati Izrael, nećemo uzvratiti samo na te fronte već ćemo ići do glave zmije, a to je Iran. Mi ćemo se pobrinuti da plate visoku cijenu ako, ne daj Bože, otvore sjeverni front. Libanon i Hezbolah će platiti visoku cijenu, sličnu onoj koju će platiti Hamas. Ali to nije dovoljno. Vrlo jasna poruka je da ćemo krenuti i na šefove Irana. Kada ćemo to učiniti? Kada odlučimo."

Kesi se i senator Lindsey Graham, poznat i kao gospodin "do posljednjeg Ukrajinca". "Iranu, ako eskaliraš ovaj rat, dolazimo po tebe! Spreman sam upotrijebiti vojnu silu za uništenje izvora financiranja Hamasa i Hezbolaha", prijetio je republikanac. Iranu je još prošlog mjeseca, u UN-u, prijetio i sam Netanyahu, kazavši da se "iznad svega, Iran mora suočiti s vjerodostojnom nuklearnom prijetnjom". Doduše, iako Iran nema vlastite atomske bombe, imaju njegova braća po vjeri. "Pakistanska atomska bomba nije samo za ovu zemlju nego za sve muslimane. Ljudi u Palestini gledaju u vas ... Muslimani Gaze, mi smo uz vas.! Mi smo uz potlačene Palestince!", vikao je zet bivšeg pakistanskog premijera Nawaza Sharifa, kapetan Safdar, tražeći od ljudi da se "pripreme za džihad".

image
Muhammad Reza/Anadolu Via Afp

Očito, u strahu se mnogo laje. Jer, kako iznosi vojni analitičar Andrej Martjanov: "Ljudi zaboravljaju da Iran ne samo da ima dobru protuzračnu obranu, već i izvanrednu raznolikost svih vrsta operativnih taktičkih i balističkih projektila. I to nisu rakete katjuše, već vrlo ozbiljne i visokosofisticirane rakete odličnog ciljanja. Dakle, ako SAD napadne, Iran doslovno može dići u zrak svaku pojedinu američku bazu na Bliskom istoku u znak odmazde.” To, očito, uključuje i ciljeve u samom Izraelu.

Na pitanje kako je američka vojska pozicionirana da odgovori na rat s Iranom, umirovljeni pukovnik američke vojske Douglas Macgregor odgovara: "Nismo u jakoj poziciji, vjerojatno smo na najslabijoj točki u našoj novijoj povijesti ... Mornarica, ako želi očuvati svoju sposobnost, vjerojatno će biti prisiljena djelovati negdje sjeverno i zapadno od Sicilije. Ako dođe na bliži domet, pada u ovu omotnicu gdje je Iranci mogu pogoditi. I kao što sam već rekao, morate pretpostaviti da će Rusi ući u ovo. Jednom kada krenete u istočni Mediteran, ranjivi ste na Kinžale i druge krstareće rakete i hipersonične rakete koje Rusi imaju. Zbog toga je vrlo teško izvoditi napade kao potporu Izraelskim obrambenim snagama protiv Hezbollaha, jer letite na vrlo velikoj udaljenosti, isporučujete svoje oružje i morate sletjeti u Izraelu kako biste napunili gorivo. Izrael će djelovati pod tučom, ako ne i kišnom olujom, projektila i raketa, što to čini vrlo opasnim. Dakle, naša pomorska moć, iako značajna, možda neće imati utjecaj koji bismo željeli. I konačno, više nemamo pravu vojsku, vojska je pala na možda 450.000, a koliko je od toga spremno za borbu, otvoreno je za raspravu."

MacGregor je istaknuo da, ako se Washington uključi u rat, to će biti "prijelomna točka" u kojoj će se "Turci, Iranci i svi ostali u regiji poredati protiv Sjedinjenih Država". "Oni ne vide istu državu koju vidi predsjednik Biden. On govori o zemlji koja se, na mnogo načina, duboko promijenila otkad je se on sjeća iz svoje mladosti. Trenutno nismo svijetleći grad na brdu", ustvrdio je, dodavši da "Izrael radi nešto što nitko nikada nije uspio", a to je "ujedinjenje šijita i sunita protiv sebe". "Zbog toga, smatram kako imamo obvezu spasiti Izrael od njega samoga", zaključuje Amerikanac.

Iransko-američki akademik i politički analitičar, Seyed Mohammad Marandi, svjedoči da je Bliski istok "jako ljut i neprijateljski raspoložen prema NATO-u i SAD-u". "Događa se promjena u ovoj regiji. Hezbolah, Iran, iračke snage, jemenske snage... Svi su spremni na sukob. (Izraelski) režim čini stvari sve opasnijima ... (jer) ako nastave pritiskati ili ako Amerikanci interveniraju, mislim da će SAD izgubiti sve u Iraku. A ako SAD izgubi sve u Iraku, izgubit će i sve u Siriji. Amerikanci ne mogu sačuvati svoju imovinu ako Iračani ... ustanu protiv njih ... Eskalacija bi bila jako loša za SAD", poručio je profesor.

Marandi se zatim prisjetio vremena dok je bio mladi aktivist, zaokupljen borbom protiv apartheida u Palestini i Južnoafričkoj Republici. "Ja svakako nisam očekivao, a mislim ni moji mentori ... Ne sjećam se da je itko predviđao tako brzi i trenutni pad apartheida u JAR-u. Očekivalo se da će trajati još dugo, mnogo duže nego što zaista jest. Stoga, kad se stvari počnu raspadati, često se čini kao da se odviju mnogo brže nego predviđamo. Mislim da je sudbina izraelskog režima zapečaćena. Ne mislim da će trajati. Smatram da ćemo imati tamne dane pred sobom, nisam naivan. Ne mislim da će završiti tako miroljubivo kao u JAR-u ... Ali ne vidim da će se održati, uslijed mijenjajućih okolnosti u regiji diljem svijeta. Potpora koju treba više nije dovoljna. A neprijateljstvo koje postoji spram apartheida, kolonijalizma i etničkog čišćenja je snažnija nego prije", zaključio je Iranac.

No ono što svijet sada sa strepnjom očekuje je obraćanje glavnog tajnika Hezbolaha Sayyeda Hasana Nasrallaha, dramatičnim spotovima najavljeno za petak, 03. studenog u 15 sati. Inače, dan ranije se obilježava 106. godišnjica Balfourove deklaracije, kojom se ministar vanjskih poslova UK-a Arthur Balfour obvezao raditi na stvaranju "nacionalnog doma za židovski narod" u Palestini. 

Čeka li nas objava regionalnog rata, koji bi mogao prerasti u nešto više? 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. travanj 2024 19:20