Svi su ostali u šoku kad je Michael Mosley, britanski TV voditelj i liječnik, pronađen mrtav ranije u lipnju nakon što je po ekstremno visokim temperaturama otišao pješačiti na grčkom otoku Simiju. Nažalost, to je u Grčkoj, koju je već zahvatio snažan toplinski val s temperaturama koje prelaze 40 stupnjeva Celzijusa, bio samo jedan u nizu nestanaka turista koji su završili smrtnim ishodom - piše Jutarnji list.
U subotu je na otoku Samos preminuo Nizozemac, a u nedjelju je na Mathrakiju, malom otoku zapadno od Krfa, pronađeno beživotno tijelo američkog turista. Albert Calibet, još jedan američki turist, nestao je nakon što je 11. lipnja krenuo na pješačenje na Amorgos, a dvjema Francuskinjama izgubio se svaki trag nakon što su otišle u šetnju na Sikinosu.
Tijela preminulih još treba ispitati kako bi se utvrdio točan uzrok smrti, ali vlasti upozoravaju ljude da ne podcjenjuju utjecaj visokih temperatura. - Postoji zajednički obrazac. Svi su otišli na planinarenje po visokim temperaturama - rekao je Petros Vassilakis, glasnogovornik policije za južnoegejsku regiju.
- Ekstremne vrućine mogu izuzetno negativno utjecati na tijelo, osobito na mozak, potencijalno izazivajući zbunjenost, utječući na sposobnost ljudi da donose odluke, čak mogu poremetiti i njihovu percepciju rizika - napominju znanstvenici.
- Istraživanja su tradicionalno usredotočena na utjecaj ekstremne vrućine na mišiće, kožu, pluća i srce, ali za mene je mozak ključ svega, on je glavni prekidač za cijelo tijelo - kaže Damian Bailey, profesor fiziologije i biokemije na Sveučilištu Južni Wales.
Jer u mozgu se regulira tjelesna temperatura. Hipotalamus, mala struktura u obliku dijamanta, djeluje kao termostat. Kad je vruće, on aktivira žlijezde znojnice i širi krvne žile kako bi rashladio tijelo. No čak i male temperaturne promjene mogu utjecati na mozak. Mnogima je dobro poznat onaj neugodan osjećaj usporenosti i lijenosti tijekom toplog, ljetnog dana. A kako se toplina povećava, to može imati ozbiljne posljedice, uključujući smanjenje tekućine u tijelu i smanjenje dotoka krvi u mozak.
Testovi koje je proveo profesor Bailey, tijekom kojih je podizao temperaturu s 21 na 40 stupnjeva Celzijevih, pokazali su pad dotoka krvi u mozak za oko 9 do 10 %.
- Ekstremna vrućina može poremetiti tipičnu aktivnost mozga. Dio koji obično omogućuje ljudima da jasno razmišljaju, zaključuju, pamte te konstruiraju i formuliraju ideje, može biti ‘izbačen iz pogona‘. Postaje teže donositi složene odluke, primjerice kojom stazom krenuti na pješačenje. Također postoje dokazi koji upućuju na to da je vjerojatnije da će ljudi donositi rizične odluke i impulzivno se ponašati kad su izloženi ekstremnoj vrućini - rekla je Kim Meidenbauer, neuroznanstvenica sa Sveučilišta Washington State.
Promijenjena percepcija rizika, s oštećenom kognitivnom funkcijom, može imati vrlo ozbiljne posljedice, piše CNN.
- Ovdje nije riječ samo o pregrijavanju i opeklinama od sunca, govorimo o po život opasnim situacijama, kao što su donošenje loših odluka ili pomućena prosudba - dodaje Meidenbauer.
Neki ljudi osjetljiviji su na toplinu od drugih. Stariji od 65 godina više su izloženi riziku, jer njihova tijela često više nemaju dobru termoregulaciju. Svi ljudi koji su nestali u Grčkoj bili su u srednjim 50-ima i stariji.
Vrlo mala djeca i trudnice također su suočeni s povećanim rizikom, kao i oni s postojećim bolestima, uključujući stanja mentalnog zdravlja.
Ali vrućina može biti opasna za svakoga. Godine 2016. tim znanstvenika pratio je 44 studenta tijekom toplinskog vala u Bostonu i otkrio da su oni bez klima-uređaja doživjeli značajan pad kognitivnih sposobnosti.
- Nitko nije imun na zdravstvene učinke topline. Naš mozak iznimno je osjetljiv organ - rekao je Jose Guillermo Cedeño Laurent, jedan od autora istraživanja i docent na Rutgers School of Public Health.
- Netko tko je u dobroj formi i razumije opasnosti, kocka se ako odluči ići na pješačenje po vrlo visokim temperaturama, čak i ako sa sobom nosi puno vode. Donesete li krivu odluku, to vas može koštati života - upozorava Bailey.
Tijekom ekstremnih vrućina treba izbjegavati vježbanje i nositi široku odjeću, a pomoći će i stavljanje ledenih obloga na glavu te vrat. Pijenje vode vitalno je čak i kad ne osjećate veliku žeđ. Stručnjaci također preporučuju napitke s elektrolitima, koji mogu pomoći u nadoknadi tekućine izgubljene znojenjem - piše Jutarnji list.
- Koristite aplikacije za dijeljenje lokacije, pobrinite se za to da netko uvijek zna gdje ste - savjetuje Meidenbauer.