Činjenicu što je okružena zemljama Europske unije - Mađarskom, Hrvatskom, Bugarskom i Rumunjskom, Srbija skupo plaća. Njeni građani s hrvatskom, mađarskom, rumunjskom ili bugarskom putovnicom, odlaze trbuhom za kruhom po Europi.
Taj je trend posljednje desetljeće naročito izražen među Mađarima u Vojvodini. Samo od 2011., u Vojvodini je 50 tisuća Mađara manje.
Odmah nakon srednje škole, zbog nemogućnosti da školovanje nastave na materinjem jeziku, mladi Mađari sele u domovinu svojih predaka. Iseljavanje je naročito izraženo u pograničnim područjima s Mađarskom.
Većina se mladih koji završe fakultet u Mađarskoj, ne vraća u Srbiju. Osim toga, i oni koji su još nominalno prijavljeni na adresama u Vojvodini, a radno su sposobni, mahom rade preko granice. Putuju na tjednoj bazi između Srbije, Austrije i Njemačke ili dnevne na relaciji Srbija - Mađarska.
Samo preko graničnog prijelaza Horgoš - Reske prijeđe oko 15 tisuća ekonomskih migranata, Mađara iz Srbije koji imaju dvojno ili samo mađarsko državljanstvo, pa kao takvi ravnopravno s ostalima na tržištu radne snage u EU, konkuriraju za posao u zemljama članicama.
Posla u Mađarskoj, baš kao i u Hrvatskoj, ima na sve strane. Naročito nedostaje majstora svih profila, trgovaca i radnika u poljodjelstvu i općenito prehrambenoj industriji. Najviše iseljavaju ljudi u dobi od 19 do 29 godina.
Za mladima odlaze roditelji
Osim toga, nakon što se mlađi članovi obitelji iz Srbije skrase u Mađarskoj, za njima dolaze njihovi očevi i majke, djedovi i bake, tako da su neka mađarska sela u Vojvodini prilično opustjela.
Što se urbanih sredina u Vojvodini tiče, ovaj je trend najviše izražen u Subotici. U tom su gradu Mađari nekada bili najbrojniji, što sada više nije slučaj. Pretekli su ih Srbi.
Prema popisu stanovništva iz 2022., najbrojnija nacionalna manjina u Srbiji za nešto više od deset godina smanjila se za četvrtinu. U odnosu na 2011. u Srbiji živi 70.000 manje Mađara.
Interesanto je da je najviše ekonomskih migranata među onima koji su se bavili poljoprivredom, što pokazuje da se od te djelatnosti, koja je u Vojvodini stoljećima glavna gospodarska grana, danas ne živi dobro kao nekada pa stanovništvo sa sela pronalazi posao u gradovima, i to najčešće u Mađarskoj.