Proteklih tjedana situacija u Bosni i Hercegovini se dodatno radikalizira. Ne, ovaj put ne mislimo na notornog Dodika i ‘četnikovanje‘, nego na muslimanske radikale koji žele zatrti svaku sekularnost i multikulturalnost države koja je nekad bila pojam tolerancije...
Pa krenimo redom:
Elvedin Pezić, kontroverzni "islamski učenjak", na svom FB profilu pozvao je muslimane da ne slave Novu godinu.
"Postupajući po mnogobrojnim ajetima u kojima Uzvišeni Allah traži od nas da međusobno jedni druge opomenemo i da se međusobno potpomažemo u činjenju dobra, odlučio sam napisati nekoliko pravila – smjernica o slavljenju Nove godine, vjerujući da je doista mnogo onih koji proslavljaju Novu godinu ne znajući da to vjera zabranjuje", naveo je.
"Za sve što napišem postoje dokazi", dodaje dalje, "i potvrda u govoru islamskih učenjaka, u želji da to bude što rezimiranije, nećemo navoditi dokaze niti govor uleme o tome.
Allahov Poslanik nam je pojasnio da muslimani imaju dva godišnja praznika, dva bajrama, i tada im je propisano da se vesele, raduju, i slave.
Obilježavanje i proslavljanje Nove godine u osnovi vezano je za kršćane i njihovu povijest, stoga musliman ne treba sudjelovati u obilježavanju i proslavljanju iste, kako ne bi pao u strogu zabranu oponašanja drugih naroda.
Muslimanu nije dozvoljeno sudjelovati u proslavljanju Nove godine, bez obzira je li to obilježavanje bilo na dopušten ili zabranjeni način.
Ako se prilikom obilježavanja Nove godine čine dodatni grijesi, kao: pijenje alkohola, drogiranje, muzika, bludničenje, kockanje, miješanje muškaraca i žena ili psovanje, onda je grijeh obilježavanja Nove godine veći zbog dodatnih grijeha koje insan počini", objavio je.
Neki su ga poslušali, pa su tako u Kaknju, umjesto Nove godine, organizirali tradicionalnu "Večer Kurana".
Građani su ispunili dvoranu do posljednjeg mjesta.
"Sportska dvorana Kulturno-sportskog centra Kakanj ispunjena je do posljednjeg mjesta. Manifestaciju uveličavaju istaknuti hafizi, uključujući Enesa Ozsoya iz Turske, Aziza Alilija, Enisa Bašića, Hidajeta Talića, Muhameda Vehaba i Madžida Aganhodžića, uz nastupe hora učenika medrese i studenata islamskih fakulteta u Bosni i Hercegovini. Posebni gosti su poznati izvođač duhovne muzike Armin Muzaferija i predavač, dr. hafiz Mevludin Dizdarević, zenički muftija, koji će obogatiti večer svojim obraćanjem", pisala je Crna hronika.
No muškarci su bili na parteru, žene se nisu smjele miješati s njima. Za njih je bio rezerviran odvojeni dio u gledalištu.
"U što se moja Bosna pretvara. Tijekom rata na području BiH su nam dolazili iz Saudijske Arabije, Turske i drugih islamskih zemalja, govorili su da nam hoće pomoći. A kako su pomagali? Uzimali su djecu u medrese, osnivali su vjerske vrtiće, škole, isprali su mozak toj djeci i danas mi to kusamo. Nikad zamotane žene nisu hodale Sarajevom i Bosnom, a sada su na svakom koraku. Muslimani, katolici i pravoslavci su živjeli u miru, nitko nikoga nije dirao, a danas se gledamo preko nišana", napisao je jedan čovjek u komentaru.
"Ma gledajte, ti radikalni muslimani traže od svih i svakoga uvažavanje za svoja uvjerenja, traže prihvaćenost, traže slobodu govora. Ali to samo traže za sebe, sve drugo bi zabranili, tu istu slobodu govora i protestiranja bi meni oduzeli", jedan je drugi komentar.
No, to nije sve.
Jedan taksist je toliko u svojoj vjeri pretjerao da je napisao ovo u svom taksiju:
"Poštovani klijenti, lijepo Vas molim da mi ne čestitate Novu godinu jer istu ne obilježavam i ne zanima me ništa vezano za to."
Drugi, pak, pišu i zazivaju šerijat u Bosni i Hercegovini.
"Šerijatsko pravo ili šerijat (tur. şeriat < arap. šarī‘ā: pravi put), naziv za islam. vjersko pravo, nasuprot drž. kanonskom pravu. Najstariji mu je izvor u VII. st. Kuran, a od VII-IX. st. prikupljala se predaja o Muhamedovu životu (suna) u više zbirki, od kojih je najvažnija Buharijeva zbirka hadisa Sahih. Podjela islama na većinske sunite i manjinske šijite tijekom VII-VIII. st. očitovala se u šijitskim pravnim izvorima kroz zamjenu suglasnosti zajednice autoritetom imama", navodi Hrvatska enciklopedija LZ-a "Miroslav Krleža".
DW, pak, piše:
– Tehnički izraz šerijat obuhvaća sve islamske norme. One su se razvijale tijekom 1400 godina – u različitim spisima učenih ljudi i institucija, a sve više i u obliku državnih propisa.
Šerijat uključuje odredbe o temeljnim vjerskim sadržajima i vjerskoj praksi, na primjer molitvene rituale, propise o hrani i odjeći ili zakonske odredbe. Obuhvaća i aspekte vjerske etike.
Stav ekstremista svih vrsta u prošlosti i sadašnjosti da su samo oni spoznali božansku istinu svjedoči o njihovu slabom obrazovanju i precjenjivanju vlastitog značenja. Oni često instrumentaliziraju šerijatsko pravo u političke svrhe. Istaknuti primjeri za to mogu se naći u vjerskim diktaturama Irana i Saudijske Arabije.
Određena područja, poput ugovornog, bračnog, obiteljskog i nasljednog prava, detaljno su uređena, s različitim tumačenjima. Druga područja, poput ustavnog ili kaznenog prava, ostala su vrlo neodređena.
Od 19. stoljeća pravne komponente šerijata pretaču se u zakone koje provode nove državne institucije. Pri tome je kolonijalno pokoravanje brojnih muslimanskih zemalja imalo ogromne učinke.
BBC piše da je dobitnica Nobelove nagrade za mir Malala Yousafzai – koju su talibani teško ranili kad je imala 15 godina zato što se zalagala za obrazovanje djevojčica u Pakistanu – upozorila da bi talibansko tumačenje šerijatskog zakona moglo biti katastrofalno za sigurnost žena i djevojaka u zemlji.
Talibani su poznati po strogom tumačenju šerijata, prakticiraju javna pogubljena za preljubnike.
"Pod vlašću talibana, biti žena jednako je smrti, one dišu, ali su mrtve", navode kritičari.
Šerijatsko pravo služi kao životni kodeks kojeg se trebaju pridržavati svi muslimani, kao što su molitve, post i donacije siromašnima. Njegov cilj je pomoći muslimanima da bolje shvate kako voditi svaki vid svog života prema božjoj volji.
Primjerice, musliman koji ne zna što učiniti ako ga kolege pozovu u kafić poslije posla može se obratiti šerijatskom učenjaku za savjet da bi bio siguran da će se ponašati u skladu s pravnim okvirima svoje vere. Druge oblasti svakodnevnog života u kojima bi muslimani mogli potražiti savjet šerijata podrazumijevaju obiteljski zakon, financije i poslovanje.
Šerijatsko pravo dijeli kaznena djela na dvije opće kategorije: zločini "hudud", koji su teški zločini s unaprijed određenim kaznama, i zločini "tazir", kod kojih je kazna prepuštena odluci suca.
U "hudud" spadaju krađa, koja se može kazniti odsijecanjem prijestupnikove ruke, i preljub, za koji se mogu izreći i strože kazne.
No ipak, srećom, većinski Bosna i Hercegovina je i dalje tolerantna. Primjerice, na koncertu Severine u centru Sarajeva bilo je oko 60.000 ljudi, a među njima je bilo muslimana, katolika, pravoslavaca, ateista. Dakle, cijela lepeza narodnosti i uvjerenja i svi se uvažavaju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....