Prof. dr. Ranko Rajović, ugledni novosadski liječnik, specijalist interne medicine, magistar neurofiziologije i šef Katedre za neuroznanost u odgoju i obrazovanju na Pedagoškom fakultetu u Kopru, te autor NTC programa akreditiranog u dvadesetak europskih zemalja, stalno ponavlja: odgoj djeteta nikad nije bio izazovniji, no roditelji rade sve više pogrešaka. na jednoj od nedavnih tribina objasnio je kako takozvane ‘nelogične priče‘ aktiviraju vrlo važne rezervne dijelove mozga kod djeteta i dao primer za takvu priču.
Ukazao je na pojavu novog kognitivnog problema kod djece, ne samo u Hrvatskoj, Srbiji i susjednim zemljama nego u cijeloj Europi. To je hiper-pažnja, a izazvana je “preseljenjem” djece u virtualni svijet, što potpuno remeti hormone sazrijevanja mozga. On je ukazao na to da djeca uzrasta petog i šestog razreda uče 15 minuta i ne mogu više. Kako je objasnio, tijekom igranja igrica i boravka u virtualnom svetu, u kojem se sve događa jako brzo, dječji mozak za vrlo kratko vrijeme prima na stotine impulsa, a u realnom životu njima je sve sporo, ne mogu čitati i učiti, piše Nova.rs.
“Moramo shvatiti da nam djeca nisu spremna za digitalni svet. Sad se pojavljuje umjetna inteligencija, tek tu nismo spremni. Glavna tema je kako da vratimo djecu u neke puteve fiziološkog razvoja. I kada to napravimo ostaje drugi problem, a to je problem učenja napamet. Klasična škola učenja napamet je prevladana. Roditelji često kažu: ‘Učili smo napamet, što nama fali?‘, ali ako pogledamo samo jedan podatak, od 10 najtraženijih zanimanja danas, njih devet nije postojalo prije 10 godina. Dakle, pripremamo djecu za zanimanja koja više ne postoje. I koja je onda funkcija škole, da uče napamet ili da djecu uči razmišljati? To se zove funkcionalno znanje, napominje.
Rajović je osnivač Mense u Srbiji i dugogodišnji član i predsjednik Međunarodnog odbora Mense za nadarenu djecu i ističe kako je najvažnije da sustav učenja mora nalikovati igrici.
Kao primjer, ispričao je “nelogičnu priču”, kroz koju su djeca u drugom razredu dobila lekciju.
„Nelogične priče“ aktiviraju najvažnije rezervne regije mozga
„Nelogična priča počinje ovako: Jednog zimskog dana, ljenjivac je krenuo u šetnju. Ljenjivac je glavni lik filma "Ledeno doba". Izveo je svog ljubimca u šetnju. I sad djeca očekuju da je on doveo psa, kad ono jež. I odmah počinje smijeh. To im je sad nelogično, mozak im se budi…, veli.
Kroz nelogičnosti djeca popamte detalje, imena planine, stabla, životinje… Gradivo uče kroz igru.
„To su metode, imamo ih preko 100 za različite predmete“, kaže dr. Ranko Rajović, autor preko 20 knjiga, priručnika i igrica za cjelovit razvoj djece.
Podsjetio je kako su i u Sloveniji stariji učitelji bili protiv takvih reformi, a sad je kaže, dobio svoju katedru na Pedagoškom fakultetu, prvo u Ljubljani, sada u Kopru, i predaje budućim učiteljima.
"Kolegama pokazujemo da moramo koristiti nove metode. Zašto? Ako je svaka generacija u zadnjih 15 godina sve slabija i slabija, pitanje je za sve nas hoćemo li pronaći rješenje u knjigama od prije 20 godina. Nemoguće je. Potrebna su nova znanja, ona moraju biti multidisciplinarna, prvo da vidimo gdje je problem, a onda ga zajedno rješavamo, zaključuje stručnjak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....