Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić doživio je šok na sjednici Vijeća sigurnosti posvećenoj odnosima Srbije i Kosova. Naime, Sjedinjene Američke Države zatražile su izručenje svih osumnjičenih za terorizam u aferi Banjska, odnosno sukobu srpskih paramilitarnih skupina sa snagama kosovske policije na sjeveru Kosova koji se dogodio 24. rujna, što je udarac hladnom krpom za Vučića, piše Jutarnji list.
Tada je, podsjetimo, došlo do puškaranja između kosovske policije i terorista, u kojem je ubijen jedan policajac te četvorica napadača, a jedan od vodećih srpskih političara s Kosova, potpredsjednik stranke kosovskih Srba, Srpske liste i bliski suradnik Aleksandra Vučića, Milan Radoičić, priznao je svoju umiješanost u organizaciju napada.
- SAD osuđuje napad. To je bio čin koji je ugrozio živote građana Kosova. Treba postojati puna odgovornost temeljena na zakonu - rekao je zamjenik stalnog predstavnika SAD-a pri UN-u Robert Wood na Vijeću sigurnosti. Ovo je vrlo ozbiljna prijetnja te pokazatelj da SAD incident kod manastira Banjska ne smatra samo terorističkim činom, nego da je Srbija odgovorna za njega, što je Vučića dovelo, blago rečeno, u škakljivu situaciju. Vučić, očito, ima sve manje manevarskog prostora, a i polako u Bruxellesu gube strpljenje zbog njegovih poteza, a i oporba je namirisala krv i svoju šansu.
Još stroži stav?
Osim toga, autor nedavno usvojene Rezolucije o sukobu u Banjskoj, hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, rekao je u razgovoru za portal nova.rs: "Ako Milan Radoičić ne bude izručen Prištini, to će zakomplicirati ionako teške odnose Srbije i Kosova."
- Osim toga, potencijalne reakcije međunarodne zajednice mogu rezultirati još strožim političkim i diplomatskim djelovanjem prema Srbiji - rekao je Picula za novu.rs.
Bruxelles poziva Beograd da surađuje u istrazi oko Banjske, a Picula kaže da "Srbija ne mari za te apele", čemu ide u prilog i činjenica da nije uvela sankcije Rusiji iako su s tim u vezi stizali mnogo jači pritisci iz EU. - Što se tiče suradnje Srbije, teško je s apsolutnom sigurnošću potvrditi njezin angažman u rasvjetljavanju konflikata, a kada Srbija i surađuje, često to čini s figom u džepu. Kada je ovaj incident došao na dnevni red Europskog parlamenta, više od 90 posto zastupnika osudilo je taj incident - istaknuo je Picula.
Pogotovo jer se Srbiji istovremeno prigovara da još nije uvela sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, što joj se, još uvijek, tolerira, navodno kako bi se Vučića "odvojilo od savezništva s Putinom", što je, navodno prioritet SAD-a u odnosu na Srbiju. Tonino Picula stoga kaže kako je "važno napomenuti i da je Europski parlament već nekoliko puta izrazio duboku zabrinutost zbog situacije na Kosovu i poteza srpskih vlasti, naročito zbog odnosa Beograda s Rusijom i Kinom". Prema Piculi, i "ovo predstavlja dodatni faktor koji se uzima u obzir prilikom razmatranja potencijalne upućenosti i uključenosti srpskih lidera u ovaj događaj".
I sankcije se spominju
Europski parlament zbog toga je zatražio određene sanacije protiv Srbije, čak do suspendiranja pregovora s EU, koji doduše već godinama tavore u mjestu. No, i oporba u Srbiji želi profitirati na Banjskoj. Tako je šef stranke Srbija centar Zdravko Ponoš rekao za N1 da Aleksandar Vučić mora "snositi političku odgovornost zbog Banjske jer je nanesena nesumnjiva šteta". - Opozicija ga mora ‘čerečiti‘ na slučaju Banjska - ističe Ponoš.
I kosovska predsjednica Vjosa Osmani zatražila je izručenje Radoičića Kosovu, pogotovo nakon njegova priznanja. Radoičić je, nakon incidenta, pobjegao u Srbiju, gdje je bio priveden i ispitan na beogradskom sudu, ali je već nakon 24 sata pušten uz obvezu nenapuštanja Srbije. Predsjednica Osmani tvrdi da je Srbija "željela aneksiju sjevera Kosova u stilu Krima", te optužila Beograd da "paravojne skupine ‘Civilna odbrana‘ i ‘Severna brigada‘ dobivaju financijsku podršku Srbije, a obučavane su na poligonu na Pasuljanskim livadama".
Aleksandar Vučić nastoji se izvući iz ove nelagodne situacije, pa je najavio prijevremene izbore za kraj ove godine, a upravo je ova situacija oko Banjske bila okidač za taj potez. Vučić je već dao nalog svojoj stranci (doduše, on više nije na njezinu čelu) te drugim partnerima, kao što je SPS Ivice Dačića te neke manje prorežimske stranke, da se mora ostvariti apsolutna skupštinska većina kako bi Vučić kontrolirao Srbiju te imao mogućnost mijenjanja Ustava bez problema s oporbom.