StoryEditor
Regijakatastrofalno stanje

Porazna statistika zemalja bivše Jugoslavije: čak četiri države nalaze se u svjetskih top 10 po smrtnosti od koronavirusa, a daleko, nažalost, nije ni Hrvatska

Piše Damir Pilić
2. svibnja 2021. - 21:58
Malo 'stiskanje' mjera izvelo je Šveđane na ulice. Unatoč vrlo opuštenom životu, imaju puno bolje stanje negoli balkanske zemlje, od kojih su neke imale vrlo rigoroznu karantenu, poput SlovenijeAFP

Koronavirus je opasno zavolio naše zemlje. Kad bi se smrtnost u odnosu na milijun stanovnika gledala po svjetskim regijama, prema podacima sa stranice Worldometer, mrtvu utrku – u doslovnom smislu – vodili bi srednja Europa i Balkan.

Iako srednja Europa u tom srazu ima prvoplasiranu Mađarsku (2857 mrtvih na milijun ljudi) i drugoplasiranu Češku (2729), kao i sedmoplasiranu Slovačku (2139), i Balkan ima konje za utrku.

Preciznije, u neslavnom "top 10" Balkan ima čak pet svojih konja: od trećeg do šestog mjesta poredali su se Bosna i Hercegovina (2608), Crna Gora (2375), Bugarska (2370) i Sjeverna Makedonija (2313), a Slovenija je deveta (2044).

Među prvih 10 država samo dvije ne spadaju ni u srednju Europu ni na Balkan: osma Belgija (2079) i deseta Italija (1996).

Ako s ovog popisa smrti maknemo Bugarsku, dobijemo da Balkan čine zemlje bivše Jugoslavije. Vidimo da od šest bivših republika čak četiri ulaze među deset zemalja s najvećom relativnom smrtnošću: BiH (3.), Crna Gora (4.), Makedonija (6.) i Slovenija (9.). Od Vardara do Triglava svjetlom smrti obasjana.

Ni Hrvatska nije daleko – s 1734 mrtva na milijun stanovnika mi smo na 16. mjestu, iza SAD-a (1771), a ispred Španjolske i Portugala (po 1669). Tek je Srbija nešto bolja od ostatka bivše države – sa 728 mrtvih na milijun ljudi nalazi se oko 50. mjesta.

Neslavni šampion - Crna Gora

Napomenimo da takva situacija traje već neko vrijeme. Kad smo sličnu komparativnu analizu radili prije mjesec dana, plasman i redoslijed bivših jugoslavenskih republika u tablici relativne smrtnosti bili su gotovo identični.

I tada je BiH bila treća, a Crna Gora četvrta, jedino su Slovenija i Makedonija u međuvremenu zamijenile mjesta: Slovenija je sa šestog pala na deveto mjesto, a Makedonija s devetog skočila na šesto.

Hrvatska se, pak, u proteklih mjesec dana s 23. popela na 16. mjesto, a čak je i Srbija donekle pokvarila rezultat, skočivši sa 60. na 50. mjesto.

(U ovoj kalkulaciji ne računamo države s vrlo malom populacijom, poput Gibraltara, San Marina, Andore ili Luksemburga.)

Slične podatke nalazimo i u rubrici koja se odnosi na broj slučajeva zaraze na milijun stanovnika. Dapače, te su brojke još poraznije za zemlje bivše Jugoslavije. Tako najveći broj zaraženih na milijun stanovnika u čitavom svijetu ima Crna Gora (154.835). Ukupno su dosad samo tri države "probile" psihološku granicu od 100.000 zaraženih na milijun ljudi, a među njima je, osim neslavnog šampiona Crne Gore, još i Slovenija, koja je zauzela treće mjesto (115.571).

Između njih, na drugom mjestu ukotvila se Češka (152.046), a sve četiri preostale bivše republike SFRJ nalaze se među prvih dvadeset zemalja s najvećim relativnim udjelom zaraženih: Hrvatska je deseta (81.332), Srbija dvanaesta (79.000), Makedonija petnaesta (72.962), a BiH dvadeseta (60.623).

Balkanska nonšalancija

Tako se pokazalo da je treći pandemijski val pokosio prostor bivše Jugoslavije, koji se na početku pandemije pokazao otpornijim od drugih dijelova Europe i svijeta. Podsjetimo, prošlog proljeća pandemija je harala velikim i bogatim državama zapadne Europe, s vrhuncem kataklizme u Italiji, u sjevernoj pokrajini Lombardiji i gradu Bergamu. Činilo se tada da koronavirus zaobilazi Balkan, pa su se razmatrale i teorije o zaštitnom djelovanju BCG cjepiva protiv tuberkuloze – kojim je populacija Jugoslavije bila procijepljena u socijalizmu – pa čak i one o nekakvom posebnom "balkanskom genu". No pokazalo se, ipak, da je koronavirus intenzivno stigao i na Balkan, gdje već mjesecima ostavlja teške posljedice: sada čak četiri bivše jugoslavenske države imaju veću relativnu smrtnost od Italije.

Teško je u ovom trenutku pouzdano notirati uzroke malignog preokreta situacije na prostoru bivše Jugoslavije. Vjerojatno je pogoršanju stanja kumovao i novi britanski soj virusa, a nezanemariv udio u širenju zaraze i povećanom broju mrtvih očito imaju i balkanska nonšalancija i ovdašnja raširena sumnjičavost prema znanosti. A ni stožeri se nisu proslavili.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. kolovoz 2021 02:09