Iako ljudi poslovično hvale pothvate iz davnina i recentne povijesti, pamte po dobrom i mnoge arhitektonske stečevine iz bivše federacije (Jugoslavije), postoje primjeri apsurda poput priče koju donosi CityMagazine.
Mnogi upućeniji u građevinsko nasljeđe ex Yu smatraju da se najveći promašaj - kako inženjerski, tako i izgradnje iz doba Jugoslavije - nalazi u BiH. To bi bila “čuvena” brana Idbar smještena nedaleko od Konjica, na rijeci Baščici.
I danas, nakon više od pola stoljeća (otkad se tamo rogobatno "koči") privlači veliku pažnju slučajnih prolaznika, te je tema o kojoj pišu i razgovaraju stručnjaci.
Nazivaju je i "promašajem vijeka". Izgrađena je 1959. godine u dolini ispod Prenja, rečena brana je jedan "specifikum" za cijeli prostor bivše Jugoslavije. Izgrađena je radi zaustavljanja nanosa rijeke Bašćice, bujične rijeke koja je nanosila velike taloge u Jablaničko jezero. Bio je prvenstveno cilj sprječavanje tih velikih taložnih nanosa, dakle, ne proizvodnja električne struje i drugo, kako se nagađalo.
No, vrijeme je pokazalo da uloženi novac i vrijeme nisu dali nikakav koristan, a ni okuugodan rezultat.
Kad je brana izgrađena nitko nije mogao – valjda nije mogao - očekivati da će rječica Baščica toliko nabujati da će se voda akumulirati velikom brzinom, sve dok se nije počela prelijevati, nakon čega je došlo i do pucanja brane koje je moglo imati katastrofalan ishod.
Do toga nije došlo jer se sredinom brane pojavila i danas vidljiva pukotina. Nedugo nakon toga, da stvar poprimi još bizarnije (i vrlo "balkanske") konture, mještani su napravili još jedan prolaz kroz branu - kroz koji danas vodi glavni put do sela Idbar.
Brana je visoka više od 30 metara i okružena šumom, a kroz nju mali prolaz i put koji vodi do živopisnog sela Idbara. Betonska neman, kako su je nazvali ljudi tog vremena, vodi u selo koje i danas čuva tradiciju tih krajeva.
Svi se lokalni stanovnici zrelije dobi sjećaju godina kada je građena brana i kada su samo “konjskim putem” iznad nje imali dodir sa civilizacijom. Bili su odsječeni tom grdom, nepotrebnom pa i potencijalno opasnom betonskom tvorbom.
Mještani kažu da su oni znali kako rječica zna biti opasna ali - nitko im nije vjerovao. Glavni stručnjak koji je vodio projekt bio je inženjer Dušan Milanović, a izvođač radova Željezničko građevinsko poduzeće br. 1 iz Sarajeva, koje prije toga uopće nije radilo na branama, piše CityMagazine.