U Istru su stigli u četrnaestom stoljeću. Bavili su se ovčarstvom pa ih je posao iz Dalmacije prvo doveo na Krk, a onda i na naš najveći poluotok. Za jedne su Vlasi, za druge Ćiribirci ili Ćići, a u Rumunjskoj ih, odakle su podrijetlom, drže svojima, pa ih se naziva još i Istrorumunjima. Zato ih, s vremena na vrijeme, znaju obići razne delegacije iz Rumunjske, no među samim Ćićima prema tome su podijeljenog mišljenja: dok jedni misle da je Rumunjska zaista njihova pradomovina, drugi ne vide u toj činjenici nikakve poveznice.
Na Ćićariju su, uz dozvolu Frankopana, naseljeni u većem broju iz sjeverne Dalmacije u petnaestom i početkom šesnaestog stoljeća. Najviše ih je u mjestu Žejane. Selo se nalazi tridesetak kilometara zapadno od Opatije. Najčešća prezimena su Glavi...