Inflacija i financijska kriza zahvatile su bankarski sustav. Osim što su banke od Amerike do Švicarske zamalo izbjegle stečajnu katastrofu - velikom broju građana EU-a, posebno u državama koje su izvan eurozone porasle su kamatne stope na kredite. Tako je Šveđanima u prosjeku za stambeni kredit od 150 tisuća eura mjesečni anuitet za ratu kredita porastao 300 eura.
Hrvati za sada nemaju takvih problema, a zašto je tako pojasnio je za HRT Toni Milun, matematičar i financijski stručnjak.
- Zato što su kod nas uglavnom kamate bile vezane za nešto što se zove NRS (nacionalna referentna stopa). 60 posto stambenih kredita je bilo vezano za to. To u prosjeku pojednostavljeno znači- koliko nama banke daju kamate kad štedimo? A to je jako nisko.
Imate Zakon o potrošačkom...