Ljeto je na vratima i nova turistička sezona, a s njom i niz nevolja koje neminovno prate ljetni odmor. Jedna od tih su i prevare turista koji smještaj za ljetovanje traže i ugovaraju putem interneta.
Dok ljeti rubrike vijesti na portalima i u novinama vrve vijestima o dolascima turista na Jadran, gužvama na cestama, punim plažama i visokim cijenama, u crnim kronikama ne nedostaje vijesti o prevarama onih koji su aranžmane na moru dogovarali i najam apartmana ili kuća uplaćivali online.
Brzim guglanjem, primjerice, odmah nailazimo na vijest iz kolovoza prošle godine o tome da je policija u Rovinju zaprimila prijavu 68-godišnjakinje koja je tri mjeseca ranije, tragajući za smještajem na moru, na jednom internetskom oglasniku pronašla apartman u Rovinju pa nepoznatoj osobi uplatila više stotina eura predujma da bi dolaskom na adresu utvrdila kako se na toj adresi nalazi posve drugi apartman od onoga oglašenog na internetu, usto i u vlasništvu sasvim druge osobe od one kojoj je naivna žena uplatila novac, piše N1.
Dvostruko iznajmljivanje
A lani u lipnju policija je objavila priopćenje o slučaju prevarene Čazmanke koja je ostala bez 10.500 eura nakon što je preko jednog internetskog oglasnika rezervirala apartman u Španjolskoj na rok od šest mjeseci. S najmodavcem je kontaktirala putem mobilne aplikacije, a on je zatražio da unaprijed plati najam. Nakon što je to učinila, očito lažni iznajmljivač više joj se nije javljao na poruke i pozive.
Stoga udruge za zaštitu potrošača uvijek uoči ljetne turističke sezone upozoravaju turiste da budu oprezni prilikom traženja, ugovaranja i plaćanja smještaja putem interenta.
Najčešća prevara je tzv. dvostruko iznajmljivanje – kad dogovorite najam smještaja, uplatite polog, nekad čak i čitav iznos, a onda dolaskom u ljetovalište na tu adresu shvatite da su soba, apartman ili kuća već iznajmljeni u istom terminu nekom drugome.
Oglašavanje na internetu izvan kontrole
Marko Paripović iz udruge Potrošački centar iz Rijeke kaže nam da je prije bilo puno više prevara poput unajmljivanja apartmana koji ne postoje ili imaju sasvim drugog vlasnika od onoga s kojim ste dogovorili najam istog.
“Unatrag godinu, dvije agencije su se malo sredile i preuzele odgovornost pa puno strože provjeravaju iznajmljivače i lokacije koje se nude”, ističe.
S druge strane, kaže, u sferi internetske trgovine gdje iznajmljivači najčešće sami, a ne preko agencija nude smještaj, situacija je izvan kontrole.
“Nitko ne preuzima odgovornost za prevare koje se događaju, čak ni Državni inspektorat. Europska unija sada pokušava učiniti nešto po tom pitanju, konkretno – da portali koji dozvoljavaju lažno oglašavanje, plate visoku svotu, čak do 4 posto svoje godišnje zarade.
No, uvijek će biti internetskih oglasnika koji neće imati kontrolu nad pojedincima koji oglašavaju s prevarantskim namjerama”, naglašava Paripović.
U tom slučaju, kaže, građanima-potrošačima ne preostaje drugo nego da budu oprezni i višestruko provjeravaju ono što se nudi u oglasima.
Fotografije izgledaju fantastično
CERT, nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti javnih informacijskih sustava, objavio je online brošuru sa savjetima za sigurno rezervirane i plaćanje smještaja putem raznih internetskih servisa. Među ostalim napominju da valja pripaziti na opis smještaja.
“Ako zvuči predobro da bi bilo istinito, onda preskočite taj oglas! Ima klimu, jacuzzi, bazen, roštilj – ali nisu dospjeli u galeriju ili su negdje u pozadini – možda ne postoje ili su neispravni”, upozoravaju.
Slično je, kažu, i s fotografijama smještaja: “Fotografije izgledaju fantastično – da, vlasnik je iznajmio profesionalnog fotografa ili je preuzeo slike s interneta? Ako izgleda sumnjivo, koristite obrnuto pretraživanje fotografija na Google-u.”
Valja dvaput razmilisiti i provjeriti i ako vrijednost apartmana ne odgovara cijeni. Primjerice, ako netko nudi vilu na Siciliji za 40 eura po noćenju.
‘Ne upuštajte se u nešto što niste provjerili‘
Paripović iz riječkog Potrošačkog centra napominje da kupovina roba ili usluga putem interneta zna biti vrlo nezgodna za one koji su neiskusni u toj sferi. Stoga savjetuje potrošačima da sve provjeravaju, više puta ako treba.
“Potrošačima treba dati do znanja da ne trebaju nastupiti s dobrom nadom, nego na stranici na kojoj kupuju provjeriti mogu li se žaliti i tražiti povrat novca te postoji li adresa oglašivača. Također, trebali bi provjeriti ima li ispod oglasa recenzija koje upućuju na to da se oglašivač, odnosno iznajmljivač duže vremena bavi tim poslom. Nemojte se upuštati u nešto što niste provjerili. Nemojte na prvu vjerovati ni Facebooku, ni TikToku, nikome, jer sve može biti lažno. Provjeravajte!”, poručio je Paripović.
Napominje na kraju da su veliki igrači na tržištu turističkog oglašavanja poput Airbnb-a ili NOVASOL-a preuzeli na sebe odgovornost i pouzdani su jer su im se raniji slučajevi mnoštva lažnih oglasa obili o glavu.