Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
Hrvatskagodine prolaze...

Tranzicija je još uvijek nedovršena, a lista je poduža: država i dalje ne zna što bi s vlastitom imovinom

Piše Sanja Stapić
20. veljače 2020. - 23:06
Nikolina Vuković Stipaničev/Hanza media

Da je pitati premijera i ministra državne imovine koji je ovo put da se u Hrvatskoj najavljuje racionalnije upravljanje imovinom u vlasništvu države, vrlo vjerojatno ne bi znali točan odgovor.

Ne znamo ni mi, ali znamo da bi nam svi prsti na nogama i rukama bili malo kad bismo ih pokušali izbrojiti. Kad biste nekoga željeli stvarno uništiti na nekom kvizu, trebali biste ga pitati da nabroji nazive agencija i tijela koja su kroz ovu novu hrvatsku povijest bila zadužena za upravljanje državnom imovinom.

Ta je mijenjala imena češće nego neka influencerica cipele. Hrvatski fond za privatizaciju, pa AUDIO, DUUDI, SDUUDI, CERP... Iza tih kratica stoje nazivi Agencije za upravljanje državnom imovinom, Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom,Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i Centra za restrukturiranje i prodaju...

Napokon i strategija

Danas imamo i Ministarstvo državne imovine. Lijepo postignuće za četvrt stoljeća u kojem su najveći privatizacijski “uspjesi” zabilježeni tijekom ratnih godina, a potom je, više-manje, uz povremene prekide kada su se privatizirale banke ili kretalo u IPO-e, uglavnom bilo mirno i slušali smo o nezavršenoj privatizaciji, o tvrtkama u vlasništvu države, stanovima, zemlji, autima i slično.

Ovi posljednji čuvari i upravljači državne imovine otkrili su nam nešto o čemu smo već slušali – stvarat će nove zakonske okvire za upravljanje imovinom, muku muče s nerazriješenim imovinskopravnim odnosima, pa kad ljudi iz ministarstva iziđu na teret, iznenadi što jedno piše u njihovim papirima, a stvarno stanje sasvim je drugačije.

Mario Banožić, ministar državne imovine, rekao je, iznoseći novi plan upravljanja državnom imovinom, da vjeruje kako ćemo ove godine aktiviranje državne imovine ubrzati i kroz izmjene Zakona o upravljanju državnom imovinom te donošenjem Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru.

Ministar je još kazao da se od financijske imovine (poslovni udjeli, dionice) ove godine očekuje 870 milijuna kuna prihoda, od dobiti od trgovačkih društava još 1,1 milijardu kuna, a od nefinancijske imovine 240 milijuna kuna, a lani je plan bio premašen za više od 130 milijuna kuna.

Također je istaknuo da je pred nama provođenje nacionalne Strategije upravljanja državnom imovinom 2019.-2025., koja počiva na zakonima o upravljanju državnom imovinom, zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora i neprocijenjenom građevinskom zemljištu, što nakon godina nemara i nebrige za državnom imovinom konačno daju zakonski okvir kojim država “pušta” imovinu u društveno najkorisniju funkciju.

Živi bili pa vidjeli! Dok se nižu godine, a toliko ih je da se već dokumentarci snimaju u zdanjima koja propadaju čekajući nove vlasnike, ima i državne imovine koje će se ona teško ili nikad odreći. Imamo HEP, koji je uvijek među pet najboljih tvrtki u zemlji po prihodima i dobiti, pa Hrvatske autoceste, Inu, u kojoj nema većinsko, ali ima znatno vlasništvo...

Trećina svih zaposlenih u pravnim osobama radi u državnim tvrtkama, prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, koncem ožujka 2017. u pravnim osobama u državnom vlasništvu radilo je 391.670 ljudi, u pravnim osobama u privatnom vlasništvu bilo je 741.708 zaposlenih, dok je u poduzećima mješovitog vlasništva bilo 46.398 zaposlenih.

image
Ministar Banožić za nedavnog posjeta Šibeniku.
Nikolina Vuković Stipaničev/Hanza media

Statistika već ima točan broj pravnih osoba u državnom i privatnom vlasništvu za prošlu godinu: u državnom je vlasništvu svega 0,8 posto pravnih osoba ili 1273 tvrtke, u privatnom 125.532 ili 78,2 posto tvrtki, u mješovitom 815 pravnih osoba ili njih 0,5, a ostale pravne osobe u zadružnom su vlasništvu.

Sve te brojke ipak ne otkrivaju pravu sliku stanja i utjecaj države na gospodarstvo, o čemu su govorili i Svjetska banka, MMF, dok je na neučinkovitost javnih poduzeća ukazivala Europska komisija govoreći da je produktivnost državnih poduzeća u prosjeku tridesetak posto slabija od privatnih.

Nastaviti privatizaciju

Mnogi su znanstvenici i ekonomisti ukazivali na nezavršenu tranziciju i privatizaciju, da je nužno da država zadrži strateška poduzeća, a na tržište stavi sve ono što joj ne treba.

A ima udjele u različitim djelatnostima, od hotela, ribnjaka, do kolodvora,. Govorilo se i da nije toliko značajno tko je vlasnik poduzeća ako se njima upravlja profesionalno, umjesto da politika postavlja menadžment. Puno se pričalo i još se priča, a stvari se mijenjaju mravljim koracima.

Svojedobno je dr. Maruška Vizek, znanstvenica s Ekonomskog instituta u Zagrebu, bila ukazala na poguban utjecaj politike na poslovanje javnih poduzeća, a on se očituje u političkom kadroviranju rukovodećih struktura i masovnom zapošljavanju stranačkoga kadra.

Prema njezinim procjenama, tako političke stranke u četiri godine političkog ciklusa imaju priliku zaposliti 20-ak tisuća ljudi.

I ona je smatrala da je jedini put za podizanje efikasnosti javnih poduzeća uvođenje profesionalnog menadžmenta i ubrzavanje procesa privatizacije.

33 strateške tvrtke


Restoran Grand Osijek, Regeneracija iz Zaboka, Plava laguna iz Poreča, Petrokemija iz Kutine, Mikrosiverit iz Siverića, Koka iz Varaždina, Jadranfilm iz Zagreba, Imunološki zavod, Đuro Đaković grupa, Dekor iz Splita, Adrial Plus iz Šibenika, Autobusni kolodvor Split, Jamnica, OTV-Otvorena televizija iz Zagreba, Hoteli Split, baš kao i Gruž, Medena...

Mislite da smo ispali iz kolosijeka i nasumično navodimo nazive niza tvrtki?

Pitate se kakve veze ima Koka s Autobusnim kolodvorom iz Splita i Đurom Đakovićem?

Sva ova imena nisu bez veze odabrana, nego se nalaze na listi državnog portfelja s manjinskim udjelima u 336 poduzeća u kojima država ima ukupno 2,5 milijardi kuna udjela.

Lista portfelja s većinskim državnim udjelima, iznad 50 posto, na stranicama CERP-a, Centra za restrukturiranje i prodaju, znatno je kraća i broji svega 19 poduzeća u kojima država ima 1,8 milijardi kuna udjela.

No, to nisu konačne liste, država ima još 33 poduzeća od strateškog interesa, a na listi su Ina, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske šume, Hrvatske vode, ACI, sve zračne luke, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Hrvatske željeznice, Plovput, Jadrolinija, Croatia Airlines, Hrvatska lutrija, Hrvatska pošta, Narodne novine, Financijska agencija, Agencija Alan...

#MARIO BANOžIć#DRžAVNA IMOVINA

Izdvojeno