StoryEditor
HrvatskaSTANJE NACIJE

Tko kaže da u Hrvatskoj nema gladnih? Oko 800 tisuća ljudi živi jako dobro, ali zato ih je čak milijun na granici siromaštva

22. listopada 2020. - 14:03
Ivo Ravlić/Cropix/Ilustracija

Teško je odgovoriti na pitanje kako se živi u Hrvatskoj, naročito ako se držimo gole statistike kao pijan plota. Nedavno je tako objavljen podatak o pedeset tisuća milijunaša. Riječ je o građanima koji na bankama imaju preko milijun kuna štednje. Na bankama drže oko 200 milijardi kuna, a na takvim brojkama pozavidile bi nam i puno bogatije zemlje. 

S druge strane gledajući; kako to naši mogu biti milijunaši kad polovina od ukupno zaposlenih zarađuje manje od 5569 kuna?! To je katastrofalan podatak zahvaljujući kojem Hrvatsku svrstavaju među najsiromašnije zemlje EU-a.

Kad je prosječna mirovina u pitanju, stvari izgledaju još puno, puno gore, jer ona je u lipnju iznosila tek 2.525 kuna, a čak 650 tisuća umirovljenika ima i manje od toga! Ti su ljudi osuđeni na socijalu. Na kopanje po kantama. 

I kad već pomisliš da smo kruha gladni, jer je takvih, nažalost, među umirovljenicima cijela armija, "izbije" podatak da je Hrvatska u top deset zemalja svijeta što se tiče broja nekretnina po glavi stanovnika. Kad se sve to garnira informacijom da cijene kuća i stanova u velikim gradovima rastu unatoč krizi koju je skrivila pandemija, a kao da već nisu izvan svake pameti, sve zvuči još nevjerojatnije.

Usporedo stižu i podaci iz HAK-a koji nisu tako dobri. Hrvati manje-više voze "kante" koje kupuju po zapadnoj Europi. Većina vozi polovna auta stara dvanaest ili trinaest godina, a oko petnaest posto obitelji posjeduje dva ili više automobila.

Prema izvještaju Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj 800 tisuća ljudi živi dobro ili jako dobro, ali zato ih je čak milijun na granici siromaštva. Ostalih dva milijuna i dvjesto tisuća krpa kraj s krajem. To je podatak koji nas najviše treba zabrinjavati. Ispada da preko pedeset posto građana živi od "prvog do prvog"; pa koji mjesec prožive kako treba, no čim se pojavi iznenadni izdatak - posežu za kratkoročnim kreditima što ih nerijetko vodi u dužničko ropstvo.

Pred blokadom je više od 200 tisuća građana, a kad im se pribroje članovi obitelji koji o njima ovise, dolazimo do cifre od deset posto stanovnika Hrvatske kojima nad glavom visi Damaklov mač.  

Zato je čak 75 posto kreditno zaduženih građana tražilo moratorij na otplatu rata bankama nakon što je propisana karanatena, a u pitanju je 57 milijardi kuna. HNB navodi da je zaduženo 41 posto kućanstava: 32 posto njih ima samo potrošački dug, pet posto hipotekarni, a četiri posto obje vrste duga.    

Odgovor na pitanje govore li navedeni podaci o tome da se u Hrvatskoj dobro ili loše živi, dali su oni koji su od ulaska Hrvatske u Europsku uniju odselili u inozemstvo, a takvih je gotovo četiristo tisuća. Pametnom dosta.  

image
Ivo Ravlić/Cropix/Ilustracija
   

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

21. studeni 2020 06:30