Papa Frane primio je u audijenciju članove Papinskoga odbora za povijesne znanosti tijekom njihova plenarnoga sastanka, a u povodu 70. obljetnice osnutka Odbora.
Među sudionicima bio je i prvi i jedini član Odbora iz Hrvatske, akademik Emilio Marin, nekadašnji veleposlanik Hrvatske pri Svetoj Stolici.
- Povjesničari daju specifičan prinos u dijalogu između Crkve i suvremenoga svijeta - rekao je papa Frane, izvještava Vatican News.
Sveti Otac istaknuo je njihovu međunarodnu dimenziju i multikulturnu dinamiku, kao i njihovu predanost traženju povijesne istine na globalnoj razini. Papa je istaknuo blizinu koja postoji između povjesničara i Crkve, bliskost koja se temelji na zajedničkom traženju istine i služenju istini.
Citirajući papu Pavla VI., Sveti je Otac rekao kako Crkva hoda kroz povijest, sa ženama i muškarcima svih dobi, i ne pripada nijednoj kulturi, već želi oživjeti srce svake kulture krotkim i hrabrim svjedočenjem Evanđelja, da se zajedno gradi civilizacija susreta.
Podsjetivši da ove godine Papinski odbor za povijesne znanosti slavi 70. obljetnicu osnutka, papa Frane izrazio je nadu da će ih proučavanje povijesti, poput Crkve, učiniti “stručnjacima za čovječanstvo i slugama čovječanstva.”
Akademik Marin imao je priliku kratko, kurtoazno se pozdraviti sa Svetim Ocem.
- Pozdravljajući se nakon predstavljanja samo sam rekao odakle sam te naglasio da sam bio veleposlanik kod dvojice njegovih prethodnika Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. Inače sam se već dvaput susreo osobno s papom Franom.
Prvi put malo nakon njegova izbora, u Domu svete Marte, i drugi put također u Vatikanu, u jednom od salona Dvorane Pavao VI. u okviru jednog simpozija o diplomaciji Svete Stolice, miru i ratu - navodi Marin.
Susret u kapeli Svete Marte
Taj prvi put je bio u okviru tadašnje prakse kad je papa Frane slavio svakodnevno jutarnju misu u kapeli Svete Marte te se nakon mise pozdravio s akademikom Marinom koji mu tom prilikom uručio primjerak posebne publikacije koju je objavio Zbornik Kačić, o predstavljanju i uručenju Zbornika, koji je inače bio posvećen Emiliju Marinu za njegov 60. rođendan, papi Benediktu XVI.
Drugom prigodom akademik Marin je na spomenutom simpoziju izlagao osobito o diplomatskom zalaganju pape Ivana Pavla II. i Svete Stolice za mir i protiv rata u bivšoj Jugoslaviji.
- Inače sam čuo od eksperata, a nastavno na diplomatski aspekt papa i Svete Stolice, da je otvaranje arhiva Pija XII. unatoč ogromnom interesu i stalno punom arhivu (ali, izgleda, bez naših povjesničara), donijelo gotovo ništa novo senzacionalno vezano uz kontroverzni dio u Drugom svjetskom ratu, te je po tome sve što je dosad objavila Sveta Stolica točno i bez iskrivljavanja.
Međutim, ono na što se dosad nije obraćalo puno pozornosti, a to je dio pontifikata nakon Drugog svjetskog rata, vrlo zanimljivo i s mnogim otkrićima, koliko sam razumio, koji će biti također izvanredno osvjetljeni s predstojećom objavom dnevnika Jacquesa Maritaina, francuskog filozofa i veleposlanika pri Svetoj Stolici koji je imenovan nakon oslobođenja Francuske od nacističke Njemačke.
Taj dnevnik je u pohrani u Nacionalnoj knjižnici u Strasbourgu.
Akademik Marin ističe kako je pozitivna uloga pape Pija XII. sukladna i prema knjizi velikog engleskog povjesničara Owena Chadwicka “Velika Britanija i Vatikan tijekom Drugog svjetskog rata”, koji ju je napisao velikom dijelom na temelju dnevnika engleskog veleposlanika Francisa D’Arcy Osbornea pri Svetoj Stolici za vrijeme Drugog svjetskog rata.
- Vidio sam ovih dana u Rimu da su objavljeni dnevnici sad svetog pape Pavla VI. koji je bio u mlađim danima dužnosnik Državnog tajništva Svete Stolice te je zabilježio da ga je dva puta Pio XII. pitao je li se Stepinac javio nakon što je kreiran kardinalom - primjećuje akademik Emilio Marin.•