StoryEditor
Hrvatskaapsurdna situacija

Skladišta puna domaćeg krumpira, ima ga preko 40.000 tona, a cijena mu u trgovinama veća nego lani?!

21. studenog 2020. - 16:53
Split, 11.3.2005., gradska mladi krumpir na pazaru foto Josko PONOSJoško Ponoš/Arhiv/Cropix

Hrvatski proizvođači krumpira traže pomoć države kako bi opstali u krizi. Naime, pandemija je uvjetovala nastanak tržišnih viškova krumpira u EU-u, koji se po dampinškim cijenama uvozi u Hrvatsku, koja i sama ima uskladištenih 40.000 tona iz vlastite proizvodnje.

Jeftini krumpir preplavljuje hrvatske tržnice i centre, a domaći stoji u prepunim skladištima.

Zbog pada turizma, ugostiteljstva i kupovne moći stanovništva, dogodio se poremećaj na tržištu. Još sredinom godine krovno udruženje europskih poljoprivrednika "CopaCogeca" uputilo je dramatičan apel Europskoj komisiji kako treba pomoći ovom sektoru, a tada su procijenili da šteta za sektor iznosi oko 400 milijuna eura zbog korona-krize. Šteta je danas znatno veća budući da je potražnja i dalje manja, a proizvodnja u svim zemljama povećana.

Propadanje

– Trenutno procjene govore da je u Hrvatskoj oko 40.000 tona tržišnog viška krumpira, a kako su proizvođači ove godine imali dobru proizvodnju, procjene govore o urodu od oko 120.000 do 130.000 tona, što udovoljava potrebama domaćeg tržišta. Trenutna otkupna cijena kasnih sorti krumpira pala je na oko 0,70 kuna za kilogram, dok je prošle godine bila 1,20 kuna. Pritisak na tržište stiže od uvoznika koji na europskom tržištu kupuju tržišne viškove, posebice ranih sorti, što uzrokuje goleme viškove kod domaćih proizvođača koji uz ovu cijenu teško mogu konkurirati. Skladišta domaćih proizvođača zato su ove jeseni puna, a kako posluju ispod granice rentabilnosti, Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi intervenirati te pronaći model potpore kako zalihe ne bi propale, što bi za posljedicu moglo imati pad zasijanih površina u idućoj sezoni – ocjena je stručnjaka "Smartera", konzultantske tvrtke u poljoprivredi.

Europski proizvođači krumpira su, unatoč poremećaju uzrokovanom pandemijom, ove godine već zasijali površine, a kako je godina bila dobra, pritisak na tržište ove je jeseni znatno veći nego proljetos.

Proizvođačima je naruku išla odluka Europske komisije koja je produljila upotrebu Tuberitea, sredstva protiv klijavosti, ali samo do sredine iduće godine, kada će proizvođači morati izgraditi posebna skladišta za krumpir te protiv klijavosti koristiti znatno skuplja kemijska sredstva.

image
Krumpir se više ne smije tretirati sredstvom protiv klijanja
 
Ante Čizmić/Arhiv/cropix

Iznimno

Prema podacima TISUP-a (Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi) cijene krumpira u prvom tjednu studenoga u Hrvatskoj su u trgovinama bile prosječno 4,69 kuna za kilogram, što je više nego u istom tjednu lani (4,57 kuna). Na veletržnicama su cijene kilograma krumpira bile 2,31 kunu za kilogram u prvom tjednu studenoga, što je niže nego prošle godine (3,02 kune).

Proizvodnja krumpira proteklih se godina u Hrvatskoj odvijala na maksimalnih 10.310 hektara, koliko je bilo zasijano tijekom 2014., dok se prošle godine išlo na 9387 hektara. Lanjska proizvodnja svih vrsta krumpira (rani, kasni i sjemenski) iznosila je 173.149 tona, čime je ostvarena samodostatnost između 80 i 85 posto. U robnoj razmjeni Hrvatska kod krumpira ostvaruje deficit koji je u prva tri mjeseca iznosio 7,54 milijuna eura, dok je za cijelu 2019. godinu bio čak 13,5 milijuna eura.

Sadašnja tržišna situacija djeluje izrazito destimulativno na buduću proizvodnju. Ovo je iznimna tržišna situacija koju je moguće riješiti dogovorom institucija s proizvođačima i otkupljivačima, a procjene su da brojne zemlje EU-a svojim proizvođačima i otkupljivačima obilno pomažu tzv. skrivenim potporama, koje im osiguravaju da spase svoju proizvodnju i tržišne viškove plasiraju u Hrvatsku, gdje domaći proizvođači propadaju zbog nemogućnosti prodaje vlastitog krumpira.

Okrupniti površine
Da bi se proizvodnja krumpira u Hrvatskoj stabilizirala, potrebno je okrupniti proizvodne površine, dok bi krumpir trebao dobiti status zasebne kulture ili povrća kako bi se stvorila mogućnost otvaranja natječaja za EU-ove fondove (ili povećanje potpora) za nabavu nove mehanizacije i izgradnju suvremenih skladišta. Uz odabir adekvatnih sorti koje traži moderna trgovina, odnosno potrošači, prave konkurentnosti neće biti bez povećanja prinosa po hektaru. Preduvjet financijske uspješnosti je prinos krumpira od 35 t/ha, koji se može postići uz suvremenu tehnologiju proizvodnje.
– Trenutno je hitno potrebno pomoći proizvođačima dodatnim potporama, ali i otkupljivačima, koji bi preuzeli tržišne viškove, te osigurali plaćanje cijene koja bi proizvođačima omogućila da prežive ovu tešku proizvodnu godinu – zaključak je to sveobuhvatne analize proizvodnje i prodaje krumpira u Hrvatskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

21. studeni 2020 16:53