StoryEditorOCM
Hrvatskavrhovni sud

Ravnatelj policije primao je darove na koje nije imao pravo! Šteta se broji u tisućama eura, evo kako se branio

Piše PSD.
25. srpnja 2024. - 15:03

Visoki upravni sud nedavno je potvrdio odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa prema kojoj je glavni ravnatelj policije Nikola Milina nezakonito godinama primao brojne naknade na koje nije imao pravo. Uzimao je tisuće kuna regresa, božićnica, darova za djecu i jubilarnu nagradu, doznaje N1

Nakon objave te odluke pitali su Ministarstvo unutarnjih poslova RH hoće li nešto poduzeti protiv Miline. Ostaje li Milina, iako je dokazano da je kršio zakon, na čelu Ravnateljstva policije? Hoće li ga MUP tražiti da novac koji je nezakonito uzeo vrati državnom proračunu? Ni na tri ponovljena upita MUP RH nije odgovorio, tako da u ovom trenutku ne znamo ima li ministar još uvijek povjerenje u glavnog ravnatelja policije za kojeg je potvrđeno da je kršio zakon i neosnovano uzimao državni novac.

image

Milina je Božinović izbor

Tomislav Kristo/Cropix

Milina je Božinovićev odabir

Inače, Milinu je 2022. imenovala Vlada nakon javnog natječaja i prijedloga ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića. Dobio je drugi mandat od pet godina, što znači da bi na dužnosti glavnog ravnatelja policije trebao ostati do 2027. godine.

Milina je, kako je utvrdilo Povjerenstvo, a potvrdio Visoki upravni sud od 2017. do 2021. primio ukupno 5.800 tadašnjih kuna darova za djecu, 6.750 kuna božićnica i 5.500 kuna regresa.

Utvrđeno je tijekom postupka i da je u 2022. nastavio dobivati te naknade koje mu kao dužnosniku nisu pripadale. Tako je primio još 753 kuna dara za dijete, 1.500 kuna regresa i 4.500 kuna jubilarne nagrade.

Zašto nije smio uzimati naknade?

Povjerenstvo je utvrdilo da kao dužnosnik Milina nije smio uzimati naknade i nagrade koje su predviđene za policijske službenike. On je pak cijelo vrijeme uvjeravao da je on također policijski službenik te da prema Zakonu o policiji obavlja policijske poslove, odnosno rukovodi radom policije. Objašnjavao je da je njegov položaj specifičan.

Ipak, Povjerenstvo mu je za uzimanje nepripadajućih nagrada do 2021. izreklo sankciju od 600 eura, dok je za primanje tih naknada u 2022. samo opomenut.

I dok se ugovori koji su sklopljeni kršenjem Zakona o sprječavanju sukoba interesa moraju nakon pravomoćne odluke Povjerenstva raskinuti, a novac vratiti, s nezakonitim naknadama je drugačije. Naime, Zakon ne propisuje obvezu vraćanja nezakonito primljenih iznosa.

To je za N1 potvrdila i Dalija Orešković, bivša predsjednica Povjerenstva i saborska zastupnica.

Zakon je ranije bio bolji

“Očito je Zakon o sprječavanju sukoba interesa samo puka forma kojeg smo uveli jer nam je to nametnula Europska unija. Na početku 2011., za Vlade Jadranke Kosor verzija tog zakona bila je najjača i trebala nam je poslužiti za daljnji napredak. No, umjesto toga politika čini sve da ga oslabi”, smatra Dalija Orešković.

odsjeća da je ona svojevremeno sastavila prijedlog Strategije za suzbijanje korupcije koji je imao intenciju davanja većih ovlasti Povjerenstvu.

“Namjera je bila da se u svim situacijama u kojima je utvrđena povreda zakona ili sukob interesa obvezno naloži poništavanje te radnje i nadoknada štete”, govori nam Orešković i navodi primjer: “Ako netko pogoduje kod zapošljavanja taj bi se ugovor o radu morao raskinuti. Osim toga trebalo bi utvrditi oblike osobne odgovornosti pa da dužnosnici štetu nadoknađuju iz vlastitog džepa. To bi, vjerujem bilo edukativno”, poručuje zastupnica Orešković.

Možda ipak ima mogućnosti

Kao pravnica Dalija Orešković je uvjerena da bi se, iako Zakon o sprječavanju sukoba interesa ne propisuje povrat nezakonito primljenih naknada, od dužnosnika ona mogle potraživati prema Zakonu o obveznim odnosima.

“Radi se o stečenom bez osnova pa vi se prema Zakonu o obveznim odnosima moglo tražiti da taj novac vrate. O tome bi odluku trebao donijeti čelnik tijela koje je dužnosniku isplatilo te naknade protivno zakonu. Ako to ne učini i to bi predstavljalo oblik pogodovanja”, objašnjava zastupnica Orešković dodajući kako bi se Zakon o sprječavanju sukoba interesa očito trebao dopuniti, no za to nema političke volje.

U ovom slučaju Milina je primio ukupno oko 3.300 eura naknada, a mora platiti kaznu od 600 eura. Dakle, 2.700 eura mu ostaje iako ih je dobio kršeći Zakon o sprječavanju sukoba interesa.

Nova prijava protiv Miline

Prijavu protiv Miline koja je razotkrila da je primao nezakonite naknada podnio je Sindikat policijskih službenika. Osim na te naknade upozorili su i da je Milina primao plaću prema koeficijentu na koji nije imao pravo, pa mu je tako brutto primanje bilo veće i od onog koje je imao premijer Andrej Plenković.

No, Povjerenstvo nije Milinu kaznilo zbog toga. Sada pak Sindikat ponovno prijavljuje Milinu jer tvrdi da je na temelju uvećanja plaće iz Kolektivnog ugovora, što mu kao dužnosniku također nije pripadalo, oštetio državni proračun za oko 20 tisuća eura, zaključuje N1

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. studeni 2024 11:54