Puna plaća cijelu godinu roditeljskog dopusta! Vlada predstavila paket demografskih mjera; Stručnjaci: ‘To nije dosta!‘

Unaprjeđenje sustava podrške roditeljstvu, izgradnja poticajnog okruženja za obitelj i djecu, revitalizacija područja pogođenih depopulacijom te poticanje povratka i useljavanja hrvatskih iseljenika – to su četiri ključne točke iz paketa demografskih mjera za 2025. godinu, a konkretne mjere iz tog paketa u četvrtak su na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju RH predstavili predsjednik Vlade Andrej Plenković te ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.

Neke od tih mjera već su poznate javnosti, a na sjednici su objavljene i nove jer, kako je istaknuo premijer Plenković – demografija je možda najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskog naroda, a ovim se mjerama žele barem usporiti, ako ne već i preokrenuti, negativni demografski trendovi.

- Svjesni smo da je obitelj nukleus hrvatskog društva, želimo nizom mjera poboljšati položaj majki i očeva u Hrvatskoj. Glavna zadaća svih nas je kreiranje optimističnije društvene klime – neke su od poruka koje je s ove sjednice poslao Plenković.

Da misle ozbiljnije uhvatiti u koštac s ovim problemima najavili su i iznosima osiguranima u proračunu: u 2025. godini proračun Ministarstva demografije i useljeništva porastao je za 202 posto te su osigurana sredstva u visini od 685 milijuna eura, u 2026. godine ona će još porasti i to na 769 milijuna eura a u 2027. godini na 805 milijuna eura. Od sredstava predviđenih za 2025. godinu, kako je istaknuo ministar Šipić, čak 60 posto proračunskog iznosa ili ukupno 431 milijun eura, namijenjen je unaprjeđenju sustava podrške roditeljstvu.

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić

Josip Bandić/Cropix

Rodiljna naknada raste do 3000 eura 

Tako će na temelju izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama od 1. ožujka iduće godine bitno porasti naknada za korištenje roditeljskog dopusta za drugih šest mjeseci djetetova života, i to kako je rekao ministar Šipić, čak devet puta u odnosu na 2016. godinu i 202 posto više od dosadašnje. Konkretno, zaposlene i samozaposlene majke će imati pravo zadržati punu plaću i drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta i to do najviše 3001,79 eura, umjesto dosadašnjih maksimalnih 995,45 eura.

- To znači da će 97 posto zaposlenih žena u prvih godinu dana djetetova života primati svoju punu plaću – najavio je ministar Šipić.

Također, naknadu u maksimalnom iznosu od 3000 eura moći će ostvarivati i očevi koji koriste pravo na dva mjeseca neprenosivog roditeljskog dopusta od osme godine života djeteta. Nakon što se ta mjera počne primjenjivati od 1. ožujka iduće godine, njome će biti obuhvaćene i nove rodilje, kao i majke koje u tom trenutku već koriste roditeljski dopust.

Vijeće za demografsku revitalizaciju predstavilo je mjere za povećanje nataliteta

Jure Mišković/Cropix

Rastu naknade za polovicu radnog vremena

Nadalje, jedna od novosti je da će majke blizanaca ili majke s troje i više djece koje žele koristiti pravo na roditeljski dopust do treće godine djetetova života ostvarivati pravo na naknadu koja sa sadašnjih 551,80 eura raste na 803,42 eura. Majke koje se vrate raditi pola radnog vremena do prve godine djetetova života umjesto dosadašnjih 485 eura od države će primati dvostruko više, ukupno fiksnih 971 euro, uz polovicu plaće koju imaju. Ministar Šipić objasnio je kako to znači da će, primjerice, netko s plaćom od 2000 eura neto od Ministarstva dobivati 971 euro, uz 1000 eura koliko će plaćati poslodavac za polovicu radnog vremena.

- To znači da će im primanja neznatno pasti, a moći će provesti dulje vremena sa svojim djetetom – objasnio je Šipić.

Također, rastu i naknade za zaposlene i samozaposlene roditelje koji zbog pojačane njege djeteta do njegove treće godine rade na pola radnog vremena: za roditelje djece, primjerice, s dijabetesom, bronhijalnom astmom i sl. ona sa sadašnjih 551,80 raste na 701,89 eura. Naknada roditeljima s težim smetnjama u razvoju, primjerice, djece s autizmom i različitim oblicima invaliditeta, a koji ostvaruju pravo na dopust do osme godine djetetova života, raste sa sadašnjih 551,80 eura na 803,42 eura. Ostalim korisničkim skupinama i roditeljima izvan sustava rada (primjerice, studenticama) naknada se povećava s dosadašnjih 309,01 na 503,24 eura.

Jednokratna novčana potpora za rođenje djeteta 618 eura

Kada su u pitanju novčane potpore roditeljima, kako je već najavljeno, uvodi se veća naknada za novorođenče te dulji očinski dopust. Dosadašnja jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete se udvostručuje: s dosadašnjih 309,01 euro raste na 618,02 eura, što je njezino prvo povećanje još od 2007. godine. Za dvostruko se povećava i broj dana plaćenog očinskog dopusta/dopusta drugog posvojitelja – tako će se očinski dopust za jedno rođeno dijete povećati s 10 na 20 dana, a za blizance i istovremeno rođenje ili posvojenje više djece s 15 na 30 dana. To se pravo, tijekom kojega se isplaćuje puna plaća, može koristiti u razdoblju do šest mjeseci od rođenja djeteta.  

Jedno od pitanja koje se problematiziralo u javnosti vezano je za naknade za komplikacije u trudnoći te bolovanja radi njege oboljelog djeteta (mlađeg od tri godine te onog od 4 do 18 godina). Sada se ta naknada bitno povećava i to za 76 posto, odnosno raste sa sadašnjih 565,04 eura na 995 eura. To je najznačajnije povećanje od 2006. godine a u državnom proračunu za tu je mjeru osigurano 48,6 milijuna eura...

Ministar Šipić uz premijera Plenkovića

Ranko Šuvar/Cropix

Veće naknade za komplikacije u trudnoći

- Pozdravljam predstavljene mjere, ali ovo je samo prvi korak u lepezi mjera koje su nam potrebne da bismo ostvarili potrebne pomake na demografskom planu. Ovdje je fokus na povećanju rodiljnih i roditeljskih potpora, to je klasično povećanje financijskih naknada. Ali, zanima me što će biti dalje – oprezan je demograf izv. prof. dr. sc. Marin Strmota, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Ako je cijela priča samo u predizbornoj funkciji i ako nakon toga stane, kaže on, nećemo vidjeti nikakav snažniji zamah.

Marin Strmota: Ovo je samo prvi korak u lepezi mjera koje su nam potrebne. Ovdje je fokus na povećanju rodiljnih i roditeljskih potpora, to je klasično povećanje financijskih naknada. Ali, zanima me što će biti dalje

Tomislav Krišto/Cropix

- Financijski poticaji samo su jedna od mjera podizanja životnog standarda. Treba ići dalje, osobito kada je u pitanju stanovanje, odnosno stambena politika. Danas mlade u obitelji u Dalmaciji i gradu Zagrebu ne da ne mogu kupiti, nego jedva da mogu iznajmiti stan. Kada je u pitanju demografska strategija, onda je potrebna suradnja svih resora u Vladi. Budući koraci će pokazati koliko smo ozbiljni na tom planu – poručuje Strmota.

Ekonomist i sveučilišni profesor Damir Novotny prilično je kritičan prema predstavljenim mjerama demografske revitalizacije:

- To što se, barem zasad, planira nije dovoljno. Demografske mjere ne mogu se temeljiti na premisama povećanja naknada i prava. U azijskim zemljama nitko ništa ne plaća nikome pa se djeca ipak rađaju. Znanstvena istraživanja nisu pokazala povezanost povećanih transfera iz proračuna s povećanim rađanjem djece – upozorava Novotny. Nama je najveći udar na demografske trendove, kaže on, bilo iseljavanje 300.000 pretežito mladih, obrazovanih ljudi nakon ulaska u Europsku uniju.

Damir Novotny: Demografske mjere ne mogu se temeljiti na premisama povećanja naknada i prava. U azijskim zemljama nitko ništa ne plaća nikome pa se djeca ipak rađaju

Damir Krajač/Cropix

- Motiv njihova iseljavanja bio je prije svega potraga za kvalitetnim radnim mjestima, a ne rodiljne naknade ili dopusti koje nude, na primjer, Njemačka ili Irska. U njemačkoj je taj "kindergeld" u zadnje vrijeme i dosta smanjen. Dakle, ako ne postoje radna mjesta koja odgovaraju vašim kvalifikacijama ili očekivanjima, idete dalje -  ističe Damir Novotny, uz poruku kako se demografska strategija, demografska obnova, prije svega trebaju temeljiti na kvalitetnim radnim mjestima kao i stvaranju povoljne društvene klime, osobito kada je u pitanju povratak iseljene mladeži.