StoryEditorOCM
HrvatskaNEMA VARANJA!

Poreznici neće dozvoliti iznajmljivačima apartmana da budu ‘kreativni‘ u izbjegavanju poreza; pratit će se sva mjerila!

Piše goran penić/JL
25. rujna 2024. - 16:09
Gledat će se i potrošnja struje, vode, plina u svakoj stambenoj jedinici - Okrug Gornji na ČiovuVojko Bašić/Cropix

Porezna uprava ili lokalna jedinica slat će rješenja o obvezi plaćanja poreza ne nekretnine, a oni koji budu pokušavali izbjeći obvezu fiktivnom prijavom, teže će to uspjeti, budući da prijava prebivališta neće biti dokaz da u nekretnini osoba stanuje, već će se od komunalnih poduzeća i HEP-a tražiti podaci o potrošnji energenata i komunalnih usluga.

Proizlazi to iz odredbi izmjena Zakona o lokalnim porezima koji definira uvođenje poreza na nekretnine, a koji je danas Ministarstvo financija poslalo i u javnu raspravu koja će trajati do 24. listopada - piše Jutarnji list.

Uz već poznate detalje o porezu na nekretnine kojeg će gradska i općinska vijeća morati propisati u rasponu od 60 centi do osam eura po metru četvornom na stambene nekretnine koje se ne koriste za stanovanje i dugotrajni najam, sada je malo jasnije i tko će sve morati, a tko neće plaćati porez i kako će se dokazivati u kojoj je funkciji stambena jedinica.

Dakle, kako nam je pojašnjeno, lokalne jedinice morat će formirati stambeni fond i to iz baze komunalne naknade. Svi objekti za koje se plaća komunalna naknada u visini koja je propisana za stambene objekte, ulaze u bazu. Iz baze se potom isključuju nekretnine u kojima netko živi uz pomoć podataka o prebivalištu, ali Porezna uprava ima i mogućnost utvrđivanja živi li netko stvarno u objektu, poput evidencije o potrošnji energenata.

Isto tako, isključuju se i nekretnine za koje Porezna uprava ima evidentirano da su u dugoročnom najmu.

Podaci za utvrđivanje poreza

Što znači da će svi koji trebaju, dobiti rješenje o plaćanju poreza, a morat će se javiti samo oni koji imaju objekt za koji plaćaju komunalnu naknadu te u njemu ne žive i nije u dugoročnom najmu, a smatraju da postoji bilo kakav drugi argument za oslobođenje. Primjerice, ako je riješ o trošnoj kući na selu, bez krova, vrata ili prozora ili s narušenom statikom, a za koju se plaća komunalna naknada, morat će se javiti Poreznoj upravi kako bi dokazali da se u toj nekretnini ne može živjeti. Ako, pak, za neku trošnu kuću na selu, ne plaćaju komunalnu naknadu, onda neće dobiti nikakvo rješenje i ne moraju se javljati u Poreznu upravu.

Važno je, pak, da se takvi građani jave Poreznoj upravi prije nego što dobiju rješenje, odnosno da ne čekaju zadnji tren i idu u postupak, nego da se jave najkasnije do 31. ožujka.

Vlasnik će pak biti dužan na poziv poreznog tijela, a to može biti Porezna uprava ili grad i općina, dokazati činjenicu stalnog stanovanja, pri čemu se dokaz za to ne smatra prijava prebivališta na nekretnini. Porezna uprava ili grad ili općina prikupljat će podatke za dokazivanje činjenice stalnog stanovanja od drugih osoba koje raspolažu tim podacima, a osobito od onih koji imaju informacije o korištenju dijelova infrastrukture, odnosno od HEP-a, lokalnog vodovoda, plinare ili komunalnog poduzeća koji imaju informacije o potrošnji struje, plina ili vode. Ako se netko fiktivno prijavi na adresu kako bi izbjegao plaćanje poreza, a da se pritom struja i voda ne troše ili malo troše, Poreznoj će upravi biti jasno da je riječ o fiktivnom prebivalištu.

Za potrebe utvrđivanja poreza na nekretnine, lokalne jedinice i Porezna uprava razmjenjivat će podatke iz svojih evidencija.

Kazne su paprene!

Porez na nekretnine neće morati plaćati niti vlasnik druge nekretnine u kojoj živi netko iz obitelji. Primjerice, roditelji žive u jednom stanu, a u drugom koji je u njihovu vlasništvu žive njihovi kćeri ili sinovi. Oni neće morati plaćati porez na tu drugu nekretninu. No, ako u obiteljskoj kući u prizemlju žive roditelji, na prvom katu sinovi ili kćeri, a na drugom su katu apartmani u vlasništvu roditelja, oni će morati plaćati porez na nekretnine na te apartmane.

Porezno tijelo donosit će rješenje o porezu na nekretnine za svaku kalendarsku godinu prema stanju, namjeni i vlasništvu nekretnine utvrđenih na dan 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez, a promjene koje nastanu tijekom godine, a od utjecaja su na utvrđivanje porezne obveze, primjenjuju se od sljedeće kalendarske godine. Porezni obveznik morat će prijaviti sve te promjene - osobito promjenu obračunske površine nekretnine, odnosno promjenu namjene nekretnine koja utječe na obračun poreza - ili riskira plaćanje novčane kazne u iznosu od 1000 do 6630 eura. Porez na nekretnine plaćat će se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju poreza, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja - piše Jutarnji list.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. studeni 2024 09:56