Mirovina koju je umirovljenik zaradio izvan Hrvatske u nekim slučajevima može biti oporezovana u Hrvatskoj, a u nekima ne. To ovisi o odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje Hrvatska ima sklopljene s drugim državama (ako takav ugovor postoji), ali i rezidentnosti primatelja mirovine. Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak rezident je fizička osoba koja u Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Rezident je i fizička osoba koja u Hrvatskoj nema prebivalište ili uobičajeno boravište, a zaposlen je u državnoj službi Hrvatske i po toj osnovi prima plaću.
Hrvatska sa 70-ak zemalja ima potpisane ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a za samo 11 država je tim ugovorom propisano da se mirovine hrvatskih poreznih rezidenata ne oporezuju. Točnije, mirovine koje hrvatski porezni rezidenti ostvaruju iz Belgije, Kanade, Kine, Luksemburga, Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marina se na temelju odredbi ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i tih država ne oporezuju u Hrvatskoj.
Čitateljicu Faktografa zanimalo je, naime, je li njena mirovina, zarađena u Italiji, oporeziva u Hrvatskoj. To je pitanje postavila u kontekstu promjena u oporezivanju dohotka, odnosno mirovina koje stupaju na snagu od iduće godine.
Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Hrvatska i Italija imaju potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Međutim, kako u konkretnom slučaju nije jasno je li čitateljica koja prima talijansku mirovinu hrvatski porezni obveznik, kao ni koju vrstu talijanske mirovine ostvaruje, Porezna uprava daje više mogućih objašnjenja.
Prije svega, kako ističu iz Porezne uprave, potrebno je utvrditi je li osoba koja prima talijansku mirovinu hrvatski porezni rezident. Sveobuhvatne informacije koje se odnose na postupak utvrđivanja porezne rezidentnosti dostupne su na mrežnim stranicama Porezne uprave.
"Uz pretpostavku da se u upitu radi o hrvatskom poreznom rezidentu koji prima talijansku mirovinu, primijenit će se odredbe članaka 18. i/ili 19. Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza, ovisno o kojoj vrsti mirovine se u upitu radi", navode iz Porezne uprave na naš upit.
Kako objašnjavaju, člankom 18. stavkom 1. Ugovora propisano je da se mirovine i druga slična primanja isplaćena rezidentu države ugovornice s obzirom na njegov prijašnji nesamostalni rad oporezuju samo u toj državi. Drugim riječima, mirovina koju hrvatski porezni rezident ostvaruje iz Italije, s obzirom na njegov prijašnji nesamostalni rad, oporezuje se samo u Hrvatskoj. Kao i u slučaju svih drugih umirovljenika čije su mirovine oporezive, i u ovom slučaju će obračunati porez na mirovinu biti umanjen 50 posto.
To je jedna od situacija, odnosno opcija koje se mogu primijeniti na osobu koja prima mirovinu iz Italije.
Druga opcija regulirana je člankom 18. stavkom 3. Ugovora između Hrvatske i Italije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Tim je člankom, kako objašnjavaju iz Porezne uprave, propisano da "ako rezident jedne države ugovornice postane rezidentom druge države ugovornice, sva plaćanja koja prekidom radnog odnosa primi u prvospomenutoj državi kao periodične isplate (naknade) ili slične gotovinske isplate, oporezivat će se samo u prvospomenutoj državi ugovornici".
Prevedeno, to znači da osoba koja je bila talijanski porezni rezident, ali je postala hrvatski porezni rezident i iz Italije prima "periodične isplate (naknade) ili slične gotovinske isplate uslijed prekida radnog odnosa" u Hrvatskoj neće plaćati porez, već će te isplate biti oporezovane u Italiji. To je, primjerice, slučaj s umirovljenikom koji je mirovinu zaradio u Italiji, ali se nakon umirovljenja vratio u Hrvatsku i postao hrvatski porezni rezident.
Kako objašnjavaju iz Porezne uprave, u ovom slučaju izraz "periodične isplate (naknade)" uključuje sve isplate nastale kao posljedica otkaza.
Treća opcija se odnosi na državne službe te time i pitanje državnih mirovina.
"Nadalje, člankom 19. Ugovora uređuje se državna služba, u kojem je uređeno i pitanje državnih mirovina, te je tako člankom 19. stavkom 2. propisano da se sve mirovine koje fizičkoj osobi isplaćuje država ugovornica, njeno političko ili administrativno područje ili jedinica lokalne samouprave i uprave, ili mirovine koje isplaćuju fondovi te države, njenog političkog ili administrativnog područja ili jedinica lokalne samouprave ili uprave, za službu koju je ta fizička osoba obavljala za tu državu, njeno područje ili tijelo oporezuju samo u toj državi", navode iz Porezne uprave.
To znači da se mirovina oporezuje samo u Italiji ako fizička osoba ostvaruje talijansku mirovinu na temelju prijašnjeg rada u državnoj službi ili za državnu službu. Međutim, takva mirovina oporezuje se samo u Hrvatskoj ako je ta fizička osoba rezident i državljanin Hrvatske i ako nema državljanstvo Italije.
"Zaključno, ovisno koju vrstu talijanske mirovine osoba iz upita ostvaruje te je li ta osoba hrvatski porezni rezident, pravo oporezivanja će imati isključivo RH, odnosno, u slučaju državnih mirovina isključivo Italija ili isključivo RH ako je ta osoba rezident i državljanin RH i ako nema državljanstvo Italije. Periodične isplate (naknade), uslijed otkaza, oporezuju se isključivo u Italiji", rezimira Porezna uprava.
Prijave inozemnih primitaka
Bez obzira koliku mirovinu prima i neovisno o tome je li ona zbog svoje male visine neoporeziva (od iduće godine neoporeziva je mirovina u iznosu od 560 eura, koliko će iznositi i osobni porezni odbitak), hrvatski porezni rezident koji ostvaruje mirovinu iz inozemstva dužan ju je prijaviti.
"Svaka fizička osoba, rezident RH, koja ostvaruje primitke izravno iz ili u inozemstvu, dužna je u propisanom roku iste prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Inozemni primitak je obvezno prijaviti u RH i kada je u inozemstvu porez već plaćen te neovisno o činjenici hoće li u RH postojati obveza plaćanja poreza. Pri utvrđivanju oporezivosti ostvarenog inozemnog primitka odredbe međunarodnih ugovora koji su na snazi imaju prednost pred odredbama tuzemnih propisa", naglašavaju iz Porezne uprave. Dodaju i kako, nakon što prvi puta porezni obveznik prijavi iznose svoje inozemne mirovine, nije više obvezan dostavljati podatke o njoj. Odnosno, to je dužan učiti ako njen iznos naraste preko 20 posto.
No, osobe koje su mirovine stekle u Belgiji, Kanadi, Kini, Luksemburgu, Makedoniji, Maroku, Mauricijusu, Njemačkoj, Omanu, Poljskoj i San Marinu ne trebaju ih prijavljivati jer Porezna uprava s tim zemljama razmjenjuje podatke. Mirovine iz tih zemalja evidentiraju se kao neoporezive. Međutim, i te mirovine porezni obveznici mogu prijaviti (kako bi se točno utvrdio njihov iznos) ako im je to utvrđivanje potrebno za ostvarivanje nekih prava ili provođenja drugih neporeznih postupaka, zaključuje Faktograf.