Ponovno nezgode u nacionalnoj putničkoj floti - u ponedjeljak se proširila informacija o navodnom padu rampe na trajektu "Bol" u luci Porozina na otoku Cresu u subotu, radi čega da je brod već idućeg dana, u nedjelju, upućen u brodogradilište u Kraljevici, nakon što su navodno članovi posade u otočnom portu ipak uspjeli podići rampu uz pomoć auto-dizalice.
Evo što kažu u "Jadroliniji":
- Informacija koju imate, da je u subotu pala rampa na trajektu "Bol" nije točna. Činjenica jest da se trajekt od nedjelje nalazi u kraljevičkom brodogradilištu jer je prethodno posada uočila curenje ulja na jednom cilindru povezanom s hidraulikom koja upravlja brodskim rampama, tijekom održavanja linije Brestova - Porozina. Iz sigurnosnih razloga, brod je upućen na pregled, a liniju je preuzeo trajekt "Supetar" već u subotu navečer.
Naglašavamo kako su svi putnici s broda "Bol" iskrcani u skladu s uobičajenom procedurom te se promet odvijao neometano i prema redu plovidbe. "Jadrolinija" se odlučila na pregled trajekta "Bol" kako bi se osigurali maksimalni sigurnosni standardi i pravovremena provjera svih brodskih sustava.
Drugim riječima, rampa ako i nije zaista pala - iako nas izvori uvjeravaju - posada trajekta nije htjela riskirati potencijalno ozbiljnije probleme koji bi mogli nastati s obzirom na uočeno curenje hidrauličnog cilindra. Sve su prijavili kompaniji, pa nije bilo druge nego voziti trajekt u škver.
Posljedica je to - vrlo vjerojatno - činjenice da su rampe zadavale "Jadroliniji" muku u više navrata u posljednjih šest mjeseci, a osjetljivost široke i stručne pomorske javnosti osobito su izraženi od kolovoza, kada su pod rampom feribota "Lastovo" u Malom Lošinju život izgubila trojica pomoraca.
Posade uzvraćaju udarac
Od tog trenutka, svaki pa i najmanji mogući problem povezan s rampama izaziva pažnju građana i putnika koji reagiraju na i najtiši brodski šum. Sve ono što prije ne bi bili ni čuli ni uočili, sada i sami prijavljuju. Nije da ih se ne može razumjeti...
Jednako tako, ni brodske posade više ne žele preuzimati apsolutno nikakakv rizik na sebe pa odbijaju svaku pomisao da bi samostalno i u navigaciji mogli otkloniti neki nedostatak, promijeniti pregorjeli prekidač - što je nedavno bio razlog da posada trajekta "Vladimir Nazor" ne pristane na otoku Istu, već da se svi, zajedno s brodom, vrate natrag u Zadar kako bi tehnička ekipa riješila problem - ili tomu slično, strahujući da bi sutra mogli snositi odgovornost krene li išta po zlu.
Hm, svatko štiti sebe, reklo bi se, odnosno posade uzvraćaju udarac Upravi u Rijeci, da parafraziramo poznati nastavak "Ratova zvijezda". Nije da se i njih ne može razumjeti! Posade, naravno.
Podsjetimo, trajekt "Bol" izgrađen je 2005. godine u grčkoj Perami za potrebe grčkog naručitelja. Nosio je ime "Glykofilousa". Jadrolinija ga je kupila 2008., zajedno s još dva trajekta - "Ilovikom" i "Korčulom". Kratko je održavao liniju Split - Supetar, poslije čega je premješten na prugu Brestova - Porozina.
Zanimljivo, državni brodar u više je navrata baš u Grčkoj kupovao polovne trajekte koji su nosili ime "Glykofilousa", ali uz različite brojčane dodatke tom imenu. Naprimjer, nedavno nabavljeni "Sveti Duje", u Grčkoj se zvao "Glykofilousa IV". Nismo se usrećili ni sa tim brodom! A trajekt "Ugljan", nabavljen 2020. godine, prethodno je nosio grčko ime "Glykofilousa III". Da ne govoriom kako tih "Glykofilousa" ima barem do osmog nastavka, odnosno broja...
Tehnički problemi
Da ne gnjavimo previše, nedavno je trajektu "Mljet" pala rampa u more nadomak uplovljenja u supetarsku luku na Braču, a radi "tehničkih problema" prije mjesec dana bilo je problema i s trajektom "Supetar" (upravo onim koji je tijekom proteklog vikenda zamijenio "Bol" kojemu curi hidraulični cilindar) na liniji Brestova - Porozina.
Ovako su tada javili iz "Jadrolinije":
- Prilikom pristajanja broda "Supetar" u luku Brestova, a u redovnoj državnoj liniji Brestova - Porozina, došlo je do tehničkog problema oko rukovanja hidrauličkim sustavom broda. Na brodu je bilo 10 putnika i 6 automobila te su svi iskrcani u skladu s redovnom procedurom, bez ugroze sigurnosti ili materijalne štete. U tijeku je otklanjanje problema i uspostavljanje linije..."
Neslužbeno, prvi časnik palube koji je spuštao rampu nije bio na vrijeme uključio hidraulični sustav, nego je to učinio kada se rampa već počela spuštati. Ostala je visjeti o lancu i nije se dala podići.
"Jadrolinija" i danas poručuje da je u "ovoj godini realizirano ukupno 98 posto putovanja. Od ona dva postotka nerealiziranih, samo je njih 0,12 posto u pozadini imalo tehničke probleme broda, a 1,8 posto slučajeva "skrivile" su nepovoljne vremenske prilike. Godišnje, ističu, bilježe preko 150.000 uplovljavanja u jadranske luke.