Kreditni rejting koji su Hrvatskoj sve tri svjetske agencije podigle na najveće razine dao je vjetar u krila izjavama naših lidera. Tako je Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar financija kreditni rejting nazvao nematerijalnim javnim dobrom, čime ga je stavio uz bok Alki, čipkarstvu ili umijeću gradnje suhozida koji su nematerijalna kulturna dobra što svoje mjesto imaju na stvarnoj listi UNESCO-ove nematerijalne kulturne baštine svijeta.
Hrvatska je brže dosegnula najveći kreditni rejting kakav ima primjerice Slovenija, a mnogo će joj više trebati da uhvati standard razvijenih zemalja. Kako je to objasnio ministar financija, to je dugoročni proces i u slučaju kada bi hrvatsko gospodarstvo svake godine raslo po sadašnjih 3,6 posto, a rast Europske unije iznosio sadašnjih jedan posto, trebalo bi nam 11 godina da uhvatimo europski prosječni standard za kojim zaostajemo 24 posto. Sve kada bi hrvatski rast bio zaista takav, postizanje europskog prosječnog standarda mogao bi usporiti brži rast Europske unije...
Hrvatski skok rejtinga premijer je nazvao jedinstvenim slučajem jer nema niti jedne druge zemlje koja je u postpandemijskom razdoblju imala tako snažan rast kreditnog rejtinga, pa smo danas među samo četrdesetak zemalja koje imaju najveće ocjene od sve tri svjetske agencije. Premijer je istaknuo da smo po kreditnom rejtingu danas na razini Slovenije, Letonije i Portugala, a u boljem smo kreditnom rejtingu od primjerice, Bugarske, Španjolske, Cipra, Mađarske, Italije, Rumunjske i Grčke.
‘Građani mogu biti sigurni‘
Po Andreju Plenkoviću sve se to dogodilo jer je Vlada provodila reforme i pravodobne mjere u svim krizama, čime je eto, ostvarila povijesni iskorak. Premijer je ukazao da rejting mijenja nabolje položaj Hrvatske na globalnoj karti za ulagače te je dugoročno važan za kvalitetniji život građana i bolje poslovanje gospodarstvenika, a uz snažnu državu, koja ostvaruje iznadprosječnu kreditnu kvalitetu i ima stabilnu Vladu, građani mogu biti sigurni da će i dalje biti zaštićeni u slučaju kriznih okolnosti i da će Vlada nastaviti stvarati preduvjete za daljnji rast plaća, mirovina i socijalnih naknada...
Kreditni rejting koji je dosegnula Hrvatska Marko Primorac je nazvao nematerijalnim javnim dobrom, posegnuvši za usporedbom koja je atraktivnija od onih uobičajenih koje nam se serviraju u ovakvim prilikama. Jer na jeftinije zaduživanje i niže kamate smo već oguglali; spominjali su nam ih kad smo ulazili u Europsku uniju i kad smo uvodili euro, ali običan svijet teško da ima kreditnu sposobnost za stambene kredite i o zaduživanju razmišlja samo ako mora... Država je u drukčijoj poziciji, a koristi od boljeg kreditnog rejtinga za zaduženost se ne mogu preskočiti.
Tako ministar financija objašnjava da što je kreditni rejting veći, to je veće povjerenje ulagača, investitora i kreditora, pa onda traže manje prinose, što smanjuje troškove države. Kad se zna da je Hrvatska ovo stoljeće počela sa 6,5 milijardi eura unutarnjeg i vanjskog duga opće države, da je u 2016. ušla s 38 milijardi eura duga opće države koliko je duga imala i krajem 2018., da bi joj trenutačni dug težio 49,87 milijardi eura, onda je jasno koliko znači kreditni rejting za troškove države.
Odgovarajući na pitanje koliko će vremena trebati da Hrvatska, koja ima kreditni rejting kao Slovenija, Portugal pa čak i bolji od Španjolske i Italije, savlada zaostatak u standardu građana u tim zemljama, ministar financija kazao je da se Vlada trudi brže povećati standard na različite načine, kroz povećanje plaća i mirovina i ostalih davanja te stvaranjem preduvjeta za bolje plaćena radna mjesta. Naveo je da dostižemo ubrzano prosjek razvijenosti EU-a i u slučaju kada bi Hrvatska, EU i eurozona zadržale sadašnji prosjek rasta, 100 posto prosjeka europskog standarda Hrvatska bi dosegnula 2035. godine.
Treba stići Rumunjsku, Sloveniju...
Hrvatska za prosječnim EU-standardom zaostaje 24 posto i lani je dosegnula 76 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku, mjerenih standardom kupovne moći. Hrvatska je prošle godine tako uspjela dohvatiti razinu na kojoj je Slovenija bila prije 28 godina, toliko je njezino zaostajanje za zemljom s kojom je nekada bila rame uz rame i najbolja među tranzicijskim zemljama. Slovenija je 1995. godine bila na 77 posto od europskog prosjeka, a lani na 91 posto.
Trebalo nam je 28 godina ili nepuna tri desetljeća da dosegnemo razinu Slovenije iz 1995. godine. Kako stvari stoje, bilo bi dobro da 2035. dosegnemo današnju razinu slovenske razvijenosti. Rumunjska je, prema podacima europskih statističara krajem 2016., bila na svega 59 posto prosječnog europskog standarda, a danas je na 80 posto, a Hrvatsku je preskočila 2018. godine. Danas je u Europskoj uniji standardom ispod Hrvatske Bugarska, koja je u EU-u najlošija s razinom standarda od 64 posto europskog prosjeka.
Još su tri zemlje slabije od Hrvatske, i to Grčka koja je godinama bila bolja, da bi se 2019. spustila ispod Hrvatske i danas je na 67 posto prosjeka EU-u. Lošije su Slovačka i Letonija sa 73, odnosno 71 posto europskog standarda, a te su dvije zemlje godinama imale bolji standard da bi se preklani spustile ispod Hrvatske.
Tako je Hrvatska bolja od četiri zemlje Europske unije ili je tek 23. zemlja po redu u Uniji po standardu, ali je eto među 40 zemalja svijeta s najboljim ocjenama kreditnog rejtinga kod tri agencije s izgledima da jednog lijepog dana u 2035. godini dosegne prosječni europski standard, ne pomrse li joj račune boljim gospodarskim rastom Njemačka, Francuska, Švedska, Irska, Belgija, Danska, Češka...
