Nakon što je Visoki kazneni sud RH u slučaju protiv bivše državne tajnice u Ministarstvu uprave i kninske gradonačelnice Josipe Pleslić ex Rimac, bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac i drugih suoptuženih odlučio da su tajno snimljeni razgovori i poruke pronađeni u njihovim mobitelima zakoniti dokaz, danas se na Županijskom sudu u Zagrebu u nastavku odlučivalo o osnovanosti same optužnice iz kraka afere Vjetroelektrane. No, sud danas nije potvrdio optužnicu, piše Jutarnji list.
- Optužno vijeće nije potvrdilo optužnicu jer sam ja, kao branitelj provookrivljene Josipe Pleslić, stavio novi prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza. Zbog kompleksnosti tog prijedloga nova sjednica je zakazana za 10. rujna. Tražimo da se izdvoje dokazi koji su pobrojani u tom prijedlogu u kontekstu najrecentnije sudske prakse što predstavlja odluka Visokog kaznenog suda. VKS je na dijametralan način odlučio nego li je to odlučio u ovom predmetu. Prvostupanjsko vijeće ovog suda utvrdit će stvarno činjenično stanje - izjavio je novinarima odvjetnik Josipe Pleslić, Ivan Gržić.
Hoće li sudsko vijeće optužnicu USKOK-a potvrditi ili vratiti na doradu, doznat će se, dakle, uskoro.
Riječ je o slučaju kojeg su mediji prozvali ‘po babi i po stričevima‘, a optužnica je u tom predmetu podignuta u veljači 2022. godine protiv čak 27 osoba i to zbog niza zlouporaba koje su varirale od ozbiljnih mijenjanja zakonskih regulacija u poljoprivredi do namještanja državnih ispita.
Podsjetimo, u navedenom slučaju nakon otvaranja prve istrage protiv Josipe tada Rimac u proljeće prije nešto više od četiri godine, samo su se krenule gomilati nove optužbe pa se, shodno tome, proširivao i broj okrivljenika. Tako da je u jednom trenutku USKOK odlučio istragu razdvojiti u dva dijela te u za svaki dio podignuti zasebnu optužnicu.
U jednom tijelu spisa u tzv. aferi Vjetroelektrane ostale su optužbe za pogodovanje poduzetniku Miljenku Bašiću za izgradnju vjetroparka Krš-Pađene, dok su drugi obuhvatile sve ostale optužbe.
Konkretno, Pleslić je u tom drugom, i sada aktualnom što je predmet razmatranja optužnog vijeća, optužena da je zajedno s ostalima sudjelovala u namještanju sadržaja Uredbe o zakupu šumskog zemljišta kako bi se pogodovalo dvojici stočara s kojima je bila bliska.
USKOK tvrdi da je tim izmjenama trebala omogućiti da dobiju više državnih poticaja, a sumnjaju i da je utjecala na sumnjive rezultate na državnim ispitima, odnosno da je brojnim kandidatima omogućila prolazak ispita i to u 20-ak navrata. U optužnici se spominje i da je sredila svojoj sestri posao u HEP-u.
Kompletan teret optužbe Pleslić poriče od samog početka tvrdeći da "nije imala utjecaja na nikoga te da će ju istina osloboditi". No, od svih 27 obuhvaćenih optužnicom, uz Pleslić će kad počne suđenje na optuženičku klupu sjesti manje od polovine. Kako? Jer se njih čak 11 i prije potvrđivanja same optužnice odlučilo posuti pepelom, priznati krivnju i nagoditi s USKOK-om.
Pa su tako, temeljem nagodbi, pravomoćno osuđeni ravnatelj Uprave Carine Hrvoje Čović, bivši ravnatelj Policijske akademije Dubravko Novak, bivši glavni tajnik u Ministarstvu zdravstva Velibor Drakulić, pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac, bivša predstojnica Ureda državne uprave u šibensko-kninskoj županiji Edita Grubišić, te Nevenka Benić, Terezija Marić i Ivana Fišter, poduzetnik Ante Sladić, kninski gradski vijećnik Marinko Tokmačija i i bivša HDZ-ova gradonačelnica Gračaca Nataša Turbić. Svi osim Sladića i Tokmačije, koji su se nagodili na djelomične uvjetne kazne od kojih će dio morati provesti u zatvoru, ostatak ekipe se nagodio za uvjetne kazne ili kazne zamijenjene radom za opće dobro.
A baš kao i Pleslić, krivnju od početka poriče i sama Gabrijela Žalac kojoj se stavlja na teret u tom dijelu da je tražila od Pleslić da joj sredi državni ispit za brata.
Inače, u obje optužnice iz afere Vjetroelektrane i njezina kraka Žalac je suoptužena sa Pleslić, a njihova međusobna komunikacija, koja je dokaz u optužnici za aferu "softver" koju je EPPO pak podigao protiv Žalac, dospjela je djelomično u medije nakon što je sadržaj mobitela bivše državne tajnice transkribiran na par milijuna stranica.
A kako se u toj komunikaciji spominje AP, upravo to je bio okidač da prvi čovjek Vlade inicira promjene Kaznenog zakona prema kojima kaznenom progonu podliježe odavanje informacija iz nejavnih istraga. I koje su potom u javnosti zaživjele kao "lex AP".
Inače, bivša se "kninska kraljica" od prije dva mjeseca nosi i s trećom podignutom optužnicom, koja je uz nju obuhvatila i bivšu rektoricu zadarskog sveučilišta Dijanu Vican i poduzetnika Antu Stanišića. Prema optužbi, Pleslić je pogodovala Stanišiću, odnosno njegovoj tvrtki da dobije unosne poslove s državom, a zauzvrat je živjela besplatno u stanu njegove tvrtke. I ne samo to.