Trebamo li se ozbiljno zabrinuti za budućnost ako pratimo cijene zlata te vrlo intenzivnu kupovinu zlatnih poluga od strane središnjih banaka nekih država, odnosno je li to doista znak nadolazećeg rata, kao što sugeriraju neki komentari?
Pitali smo to dr. Sašu Ivanovića, vlasnika i direktora Centra Zlata, a u povodu njegova priopćenja koje je stiglo na adrese hrvatskih redakcija. Naime, kako piše Politico, mnoge države, osobito one u razvoju, počele su gomilati zlato kao pripremu za potencijalni kolaps globalnog financijskog sustava. Trend je dodatno ubrzan ove godine zbog pada kamatnih stopa na globalnoj razini, a kako se navodi, cijena zlata nedavno je prvi put premašila 2800 dolara po unci i rasla je 35 posto ove godine. Goldman Sachs predviđa da bi cijena zlata mogla dosegnuti 3000 dolara po unci do kraja 2025. godine. Što se to događa?
- Istina je da kretanje cijene zlata upućuje na postojanje strukturnih problema u svjetskom gospodarstvu te u odnosima između vodećih svjetskih sila. Činjenica je da povećana potražnja za zlatom, kako od individualnih investitora, tako i od središnjih banaka, pokazuje veliku zabrinutost na tržištu kad je u pitanju neposredna budućnost, no nije samo na temelju toga moguće zaključiti je li pred nama novi svjetski sukob ili ne. Istočne zemlje nabavkom zlata žele smanjiti ovisnost o američkom dolaru, dok zapadne zemlje jednostavno žele stabilizirati vlastite valute u periodu visoke inflacije – pojašnjava Ivanović.
Cijena zlata je u zadnjih dvadeset godina porasla za više od 650 posto za što postoji više razloga među kojima se ipak izdvajaju geopolitičke nestabilnosti kao jedan od glavnih pokretača tržišta.
- Fizičko zlato se smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima i zbog toga potražnja za njim uvijek raste kada u svijetu raste razina neizvjesnosti. U zadnjih nekoliko godina, otvoreni sukobi u Ukrajini i Izraelu te rastuće tenzije između SAD-a i istočnih zemalja stvorile su određenu razinu straha na tržištu koji je podjednako i velike institucionalne investitore, kao i one male individualne, usmjerio prema zlatu kao sredstvu očuvanja vrijednosti – dodaje Ivanović i ujedno nas podsjeća da je Hrvatska narodna banka ranih 2000-ih prodala sve zlatne rezerve naslijeđene iz bivše države po relativno niskoj cijeni, da bi manju količinu ponovno kupila neposredno prije ulaska u eurozonu po pet puta većoj cijeni radi zahtjeva Europske središnje banke.
Naime, kako se može pročitati, Mađarska i Poljsku su predvodnice u povećanju zlatnih rezervi. No, Ivanović kako je logično da će više zlata nabavljati one zemlje koje imaju vlastitu nacionalnu valutu.
- Za prosječnog Hrvata puno je bitnije ima li on kao štediša svoje privatne zlatne rezerve nego ima li ih naša središnja banka jer zlato pruža dugoročnu sigurnost i stabilnost obiteljskih financija. Na žalost, Hrvati i dalje puno više štede u bankama nego u zlatu i na taj način gube vrijednost novca pošto je inflacija gotovo uvijek veća od kamate koju dobiju na tu štednju. No, vidimo da se to polako, ali sigurno mijenja i sve više ljudi se odlučuje za štednju u zlatu kojemu cijena raste u prosjeku oko devet posto godišnje. Naše procjene pokazuju da je samo prošle godine u Hrvatskoj investirano oko 350 milijuna eura u zlato – zaključio je vlasnik Centra Zlata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....