Hrvatska se sada nalazi u uglednom društvu, a Plenković je dobio daleko veći manevarski prostor za budućnost

Odluka kreditne agencije Moody‘s da podigne kreditni rejting Hrvatske za čak dvije razine te joj dodjeli ocjenu A3 do sada je uvjerljivo najvažnija potvrda kvalitete i kontinuiteta rada  Vlade Andreja Plenkovića. Koliko god se u RH kritički raspravlja o potezima Vlade, nitko od europskih državnika osim Plenkovića ne može reći da je u zadnjih desetak godina uspio tako uvjerljivo podići investicijsku reputaciju zemalja koje vode.

Specifična težina činjenice da Hrvatska najednom ima A rejting kod sve tri ključne agencije - S&P, Fitch i Moody‘s -  u tome je što se radi o postignuću u doista izvanrednim vremenima; u vremenima u kojima smo se 5 puta prilagođavali pravilima ‘novog normalnog‘. Prvo smo se suočili s ‘novim normalnim‘ kroz razdoblje niskih pa i negativnih kamata u kojoj je došlo do transformacije uvjeta poslovanja. Potom je stigla pandemija koja je praktično preokrenula poimanje načina života i rada, a klimatske promjene također su počele diktirati drugačija ‘pravila‘. Za mnoge ekonomije to je bio pretežak šok.

Globalni geopolitički sukob koji je eksplodirao nakon invazije Putina na Ukrajinu predstavljao je, uz inflaciju, potpuno drugačije ‘novo normalno‘ u odnosu dva prethodna, a sada nas je Donald Trump uveo u fazu još jednog ‘normalnog‘, sasvim drugačijeg nego što je bilo ono koje se baziralo na stavovima lidera zapadnih liberalnih demokracija o Rusiji. Cijelo to vrijeme Hrvatska je uspješno, zahvaljujući stabilnosti koju je osigurao Plenković, provodila jednostavnu i zapravo vrlo prepoznatljivu ortodoksnu fiskalnu politiku koja mudro nije dopuštala razuzdani rast troškova, ali je omogućila visoke stope gospodarskog rasta u odnosu na druge europske ekonomije.

Kreditni rejting Hrvatske by Slobodna Dalmacija on Scribd

Treba znati da je situacija početkom pandemije izgledala mračno. RH je bila samo jedna od malih država koje su drhtale kao ljuske oraha na uzburkanom moru. Kao i svi u 2020. zabilježili smo dramatični pad BDP-a od 8,1 posto, a onda smo se prometnuli u šampione oporavka s rastom od 10,2 posto u 2021. godini. Zahvaljujući rastu od 2,8 posto u 2023., možemo reći  da smo u olujnom vremenima 2019.-2023. imali kumulativni rast BDP-a od 5 posto. Napravili smo ogromnu razliku u rastu prema onima koje smo dugo smatrali boljima od sebe. Naime, kumulativno je eurozona u istom razdoblju kad i Hrvatska rasla otužnih 0,5 posto tj. 10 puta sporije nego RH. Možemo se još više ponositi postignućima vlade Andreja Plenkovića ako se podsjetimo da je EU kumulativno 2019.-2023. realizirala još slabiji rast nego RH tj. samo 0,3 posto.

Ako uspijete dignuti kreditni rejting države u razdoblju izrazito burnih globalnih promjena, pa čak i atmosferi planetarne političke histerije, ostalima se morate doimati kao Panoramix tj. čarobnjak koji je u stripu za Asterixa i Obelixa pripremao magični eliksir. Plenković je omogućio hrvatskim ministrima financija vođenje dosljedne i oprezne fiskalne politike, onakve kakvu inače nazivamo ortodoksnom. Ta jednostavna relativna receptura pokazala se hrvatskim čarobnim eliksirom, a uspjeh je tim veći jer je zabilježen bez doista impresivnih direktnih stranih ulaganja. Tu je RH sada u jako dobroj poziciji. Počeli smo stizati i prestizati europsku konkurenciju na valu EU financiranja, a da još nismo niti upalili motore rasta koje sa sobom donose doista veliki strani investitori.

Viši rejting od Italije i Španjolske

Mnogi će reći da kreditni rejting danas nije ono što je bio nekoć te da neće presudno utjecati na cijenu financiranja, visinu javnog duga, pa niti odluke investitora da u RH potroše desetke, možda stotine milijuna eura. Neki su nedavno čak istrčavali s konstatacijama da je dizanje kreditnog rejtinga Hrvatskoj kao poklonjena ocjena. Treba  reći da su takve teze suspektne. Može se raspravljati o tome da li rejtinzi više velikih država odražavaju pravu kvalitetu njihovih javnih financija. Kad bi Hrvatska imala omjer javnog duga i BDP-a  kao, recimo, Sjedinjene Države, Italija, Francuska ili Španjolska, rejting agencije čvrsto bi držale hrvatski rejting na razini smeća, i to zato jer je RH mala zemlja.

Jasno je da kreditne agencije blaže tretiraju loše stanje javnih financija velikih jer računaju da je veličina faktor stabilnosti, ali i zbog toga jer si najveće države mogu priuštiti političke ratove s rejting agencijama. No, nema sumnje da je hrvatski uspjeh s dizanjem rejtinga blago rečeno fantastičan jer smo dosegnuli Moody‘s-a A3 rejting dok Sjedinjene Države imaju najviši mogući uz omjer javnog duga i BDP-a  od 123 posto, a Francuska Aa2 s omjerom dug/BDP od 112 posto. Već sada imamo viši rejting od Italije (Baa3, dug 140 posto BDP-a) ili Španjolske (Baa1 s dugom 110 posto BDP-a).

Koliko je postignuće Plenkovića i njegove vlade može se bolje razumjeti uz pravilno sagledavanje šireg konteksta: socijalistički premijer Španjolske Pedro Sachez smatra se jednim od najuspješnijih premijera EU jer je uspio stabilizirati javne financije Španjolske, notorne članice PIGS-a. Međutim, taj u Europi slavljeni Sanchez i dalje ne može Španjolcima najavljivati sretnu, berićetnu ili, barem, stabilnu budućnost zbog toga jer dug od 110 posto BDP-a znači da ekstremno visok udio fiskalnih prihoda odlazi na financiranje kamata.

Uz javni dug od 60 posto BDP i investicijski rejting Moody‘s-a A3 Plenković je dogurao Hrvatsku do razine koja mu omogućava daleko veći manevarski prostor za nužne prilagodbe koje možemo očekivati u godinama koje dolaze. Do sada je Plenković izrazito vodio brigu da Hrvatska ostane u okvirima političkog mainstreama zapadnih liberalnih demokracija. Bila je to i logična odluka. Sada kada izgleda da dolazi do ogromnih promjena u doktrini zapadnih liberalnih demokracija, Plenković će imati daleko manje problema s promjenom odnosno prilagodbom javnih politika jer će, to je jednostavno tako, svi na zemlju s dobrim rejtingom gledati kao poželjnog partnera. Pogotovo ako je do to rejtinga stigla u vremenima obilježenima krizom.

Hrvatska se sada nalazi u uglednom društvu, onih na koje se gleda kao perspektivne. „Po Moody‘s-u, 9 država EU trenutno imaju isti ili niži rejting od Hrvatske: Slovenija i Portugal su na istoj razini rejtinga kao i Hrvatska, odnosno na A3 sa stabilnim izgledima, preskočili smo Bugarsku i Španjolsku, koje su na Baa1 razini, Cipar i Mađarska su na Baa2 (do jučer je Hrvatska bila na toj razini), dok su Italija i Rumunjska na Baa3 te Grčka na Ba1“, objašnjava Vlada RH.