Dobra vijest - Hrvatska na važnoj listi Eurostata iza sebe daleko ostavila Srbiju, ali i Mađarsku, Slovačku, Latviju...

Po najnovijim podacima Eurostata, Europskog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u BiH prošle godine iznosio 35% prosjeka Europske unije.

To znači da stanovnici BiH imaju, u prosjeku, oko trećinu ekonomske snage i kupovne moći u odnosu na prosječnog građanina EU, piše magazin Buka. 

Što se regije tiče, nešto bolja od BiH i Albanije je Sjeverna Makedonija, koja prema ovim podacima ima bruto domaći proizvod po glavi stanovnika od 41 posto prosjeka EU. Srbija ima 46 posto, a Crna Gora 52 posto. Hrvatska ima 76 posto BDP-a prosjeka EU, dok je Slovenija najbolja od zemalja bivše Jugoslavije i ima 91 posto.

Ovakav položaj ekonomske nerazvijenosti u odnosu na druge europske zemlje dodatno je naglašen podacima o stvarnoj individualnoj potrošnji (AIC), koja u BiH iznosi samo 44% prosjeka EU, što je čini jednom od najnižih u Europi. Zapravo AIC je niži samo u Albaniji sa 42 posto prosjeka, dok je Sjeverna Makedonija na 52 posto prosjeka, Srbija na 54 posto, Crna Gora na 65, a Hrvatska na više nego solid nih 78 posto. 

Hrvatsa je po tome prestigla Estoniju, Slovačku, Latviju, Bugarsku, Mađarsku... 

Detaljan pregled u tabeli ispod:

E u r o s t a t

Loše stanje u BiH su dodatno za Buku objasnili tamošnji stručnjaci: 

“Vlasti u BiH jednostavno moraju hitno krenuti s ekonomskim reformama, koje godinama zagovaram, pogotovo reforma poreznog sistema, gdje sam do sada pisao desetine konkretnih prijedloga što je potrebno mijenjati. Ipak, naš najveći problem je demografski problem i nestanak populacije.

Posljednjih dana sam često čuo komentare i žalbe kako cijene rastu u restoranima i da je potrebno sada znatno više izdvojiti za pojedini obrok. Ako mislite da je u pitanju isključivo pohlepa vlasnika, zapitajte se koliko danas ima konobara i kuhara, te koliko je danas potrebno izdvojiti za platu radnika + porezi koje je potrebno platiti državi. Tu vam leži odgovor na pitanje kako demografija utiče na ekonomiju i naš svakodnevni život”, kaže ekonomist Faruk Hadžić za Buku.

I ekonomist Zoran Pavlović nije iznenađen ovakvom ocjenom jer se godinama ne radi u cilju boljeg života građana.

Osnovna stvar je, rekao je ranije za Buku, da smo sve ljude koji su iskusni, školovani, obrazovani, koji su uložili jako veliki trud u sve što su do sada u životu radili, praktično izbacili iz igre i izbacili iz svih ustanova gdje nam takvi ljudi trebaju.

“Mi smo došli u situaciju da ljudi s kupljenim diplomama odlučuju o realizaciji nastavnih programa, o kvalitetu đaka, učenja, o kvalitetu javnih ustanova i njihove realizacije... Sve se poremetilo i na kraju sve moramo da platimo mi kao građani koji žive u BiH”, jasan je Pavlović.

Čini se to i mnogim građanima ove zemlje koji su se odavno odrekli i nade u bolje, ostao je samo strah da može i gore, piše magazin Buka.