"Navečer sam zaspala čitajući knjigu u dnevnom boravku s upaljenim svjetlom i otvorenim balkonskim vratima. Kad sam se probudila i došla k sebi, iznad mene je bila prava kolonija šišmiša koja je sumanuto letjela mojim dnevnim boravkom. Od šoka sam samo uspjela pobjeći u dječju sobu i zatvoriti vrata", ispričala je čitateljica Jutarnjeg lista Iva problem s kojim se do prije tjedan dana nikada dosad u životu nije susrela, a na kraju se ispostavilo da ju je posjetio te večeri ukupno - 21 šišmiš.
Dok je bila "zarobljena" u dječjoj sobi, nazvala je Dumovec kako bi joj oni savjetovali što treba učiniti.
"Savjetovali su mi da otvorim širom prozore te rekli da će oni sami izaći kada ponovno padne suton. Ja sam to i učinila te provela dan izvan kuće, potpuno užasnuta. Međutim, oni navečer nisu izašli, nego sam ja stekla dojam da ih se nakupilo još više", nastavlja Iva priču o događaju za koji nam kaže da je bio vrlo traumatičan.
Još je jednu noć provela zarobljena skrivajući se u dječjoj sobi, a nakon drugog poziva Dumovec je poslao hvatačku službu.
"Došao je gospodin s nekom kutijom nalik na hladnjak, pincetom i mrežom te ih je ulovio 18. Zajedno smo provjerili kuću da slučajno ne bi koji ostao i nismo više našli nijednog", rekla nam je.
No njezinim brigama i spavanju u dječjoj sobi tu nije došao kraj jer su odnekud, kako nam kaže, ponovno "isplivala" tri šišmiša.
"Ponovno sam otvorila prozore i - ništa. Drugi je dan ponovno došao gospodin iz Dumovca koji je uhvatio samo jednoga, drugog sam ja uspjela metlom izbaciti direktno kroz vrata, a treći je završio u kupaonici gdje sam otvorila prozor pa je sam izašao", ispričala nam je konačan kraj svojega trodnevnog lova na šišmiše.
Gospodin joj je priznao kako gotovo svaku noć ima intervenciju vezanu uz šišmiše u centru grada, tako da to zapravo nije tako neuobičajena situacija. Iva nam kaže kako sada živi u totalnom strahu da se situacija ne ponovi te više ne otvara prozore.
"Cijela je kuća puna njihova izmeta, čak i krevet, te je ovo stvarno bilo jedno grozno iskustvo. Kad su letjeli, glasali su se nekakvim cijukanjem, a po danu su visjeli po cijevima od grijanja", opisuje nam.
Pitamo ju kako je živjela i spremala se ta tri dana kada joj je stan bio pod opsadnim stanjem, a ona nam otkriva koje je posebne taktike koristila za to.
"Preko glave bih stavila veliki ručnik, a po stanu sam se kretala puzajući, odnosno četveronoške. Nisam htjela uopće hodati, zgrabila bih što mi je trebalo, spremila se u kupaonici i izletjela kroz ulazna vrata", objašnjava.
Na kraju nam je otkrila što je sve radila ne bi li šišmiše istjerala. Kaže da je sve pokušala, palila je kavu, pokušala ih otjerati dimom, na mobitelu je puštala visokofrekventne zvukove, no ništa nije pomoglo.
"Znam da su oni inače vrlo korisne životinje, ali imam dojam da su zbog ovih vrućina malo izgubili kompas jer su baš mahnito letjeli mojim stanom i nisu željeli nikako izaći", na kraju će nam reći Iva.
S istim nam se problemom javilo još nekoliko čitatelja, jednome je šišmiš uletio u stan u Tomašićevoj ulici, drugome u Heinzelovoj, također u Zagrebu. O njihovim smo neobičnim noćnim iskustvima porazgovarali i s Jadrankom Borasom, veterinarom zaposlenim u Zoološkom vrtu u Zagrebu. Na pitanje zašto se to događa, nažalost, priznaje da ne zna odgovor, ali ima svoje teorije i mišljenja o tome što bi moglo uzrokovati ovaj fenomen.
"Ovo je neka moja logika zašto ulaze, ne znam je li ona znanstvena. Trenutno je jako velik broj kukaca koji se zadržavaju na svjetlima. Šišmiši su se navikli tako loviti, na svjetlima, pa zato znaju uletjeti i ljudima kroz prozor u kuće ili stanove", pojasnio nam je veterinar.
Nadodaje da šišmiši koji i ulete u stan najčešće žive pod krovovima tih istih zgrada te im je to područje u kojem i inače love.
"Tu imaju svoju koloniju i kada jedan slučajno uđe u stan, on se glasa te ga stoga drugi čuju i slijede. Najčešće žive u tim uskim prostorima krovova ili fasada", objašnjava.
Otkriva nam i nekoliko savjeta kako postupiti u ovoj situaciji, kako kaže najvažnije je da ih se ostavi na miru kada oni ulete u prostoriju.
"Znam da je to neugodno iskustvo, ali kad ih pustite, oni će se umiriti, a kada ugasite svjetla, u potpunosti će se smiriti. Ako imate dvorište ili mogućnost da vani upalite svjetla, učinite to jer će oni tada sami izaći kako su i ušli", savjetuje.
Za one koji nisu u mogućnosti to učiniti, predlaže drugo rješenje, a to je kontaktiranje Info centra Dumovec koji može pomoći u ovoj situaciji, kao što je učinila i Iva.
"Kada ljudi nazovu Dumovec, oni na teren pošalju svoju hvatačku službu. Dečki zatim obave intervenciju, uhvate šišmiše i dovezu ih kod nas u oporavilište. Svake godine tako primimo stotinjak šišmiša, a dečki imaju i više intervencija jer one u dobrom stanju samo puste na slobodu", rekao je.
Šišmiši koje zaprime u oporavilište većinom su u dobrom stanju, ali šokirani, no zna se desiti da neke životinju budu dehidrirane ako su ih ljudi u stanu ostavili dan ili dva te ako uopće nisu znali da su oni tu.
"Znaju se zakačiti za zavjese i uopće se ne može prokužiti da su ondje. Ako tako ostane dan, dva ili tri bez hrane i vode, onda ih mi rehidriramo i nahranimo te sljedeći dan u predvečerje pustimo. Oni su vrlo vezani familijarno, odnosno kolonijalno pa se to puštanje obavlja blizu mjesta gdje su uhvaćeni ili na udaljenosti od dva kilometra", pojasnio je.
Kako nam kaže, ovakvi su slučajevi zapravo vrlo česti, a neki se ponavljaju iz godine u godinu. U proteklih im je tjedan dana oko sedam ljudi prijavilo istu situaciju.
"Mi već unazad pet ili šest godina krajem kolovoza surađujemo s Klinikom za traumatologiju u Draškovićevoj. Zovu nas svake godine u isto vrijeme, s nekim odstupanjem od tri ili četiri dana, da pacijentima u sobe ulijeću šišmiši. Dečki zatim izlaze na intervenciju i mi ih zbrinemo", govori.
Napominje kako kod ovakvih slučajeva nema mjesta panici jer niti jedan europski šišmiš nije opasan za ljude te su ovi u Hrvatskoj uglavnom mali, a priče o tome da se zapliću u kosu, kaže, samo su mit.
"Oni su zapravo užasno korisne životinje jer sve leteće insekte, pogotovo komarce koje mi ne volimo, pojedu u jako velikim količinama. Kad se šišmiš uhvati, zna u obrani i ugristi, ali ljudi se kod nas ne moraju bojati prijenosnih i zaraznih bolesti. Oni su vrhunski letači, stoga ni oni sebi neće dozvoliti da se zapletu u nečiju kosu", poručio je za kraj veterinar.