Visoki kazneni sud odbio potvrditi poruke Josipe Rimac kao zakonite dokaze

Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu će, prema odluci Visokog kaznenog suda RH, u slučaju protiv Josipe Pleslić ex Rimac i suoptuženih u aferi Vjetroelektrane morati ponovno odlučivati o zakonitosti dokaza. Obrana je tražila da se iz tog spisa, u kojem USKOK Pleslić tereti da je pogodovala poduzetniku Milenku Bašiću oko projekta Krš – Pađene, i za to primila mito, izdvoje tajno snimljeni razgovori i poruke pronađene u njihovim mobitelima. Županijski sud ih je proglasio zakonitima, a obrana je ukazala na jedan nedostatak – spis, odnosno predmet suca istrage, doznaje Jutarnji list. 

Obrana, naime, ukazuje da je "sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu nalog za primjenu posebnih dokaznih radnji nadzora i tehničkog snimanja telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu te tajnog praćenja i tehničkog snimanja osoba i predmeta protiv okrivljene Josipe Pleslić ex Rimac od 12. prosinca 2019. izdao temeljem saznanja koja su dobivena iz rezultata posebnih dokaznih radnji koje su provođene po nalozima suca istrage od 14. i 31. listopada 2019. tzv. "inicijalni nalozi", a koja saznanja predstavljaju "slučajni nalaz". Pa tako te dokaze USKOK-a smatraju ‘plodovima otrovne voćke‘ jer su pribavljeni na temelju rezultata nezakonito određenih posebnih dokaznih radnji prema Josipi Pleslić".

Stoga Visoki kazneni sud smatra da se u ponovljenom postupku treba utvrditi jesu li sporni dokazi, za koje okrivljenici traže izdvajanje iz spisa, "derivirani iz saznanja prikupljenih na temelju tajnih mjera prema inicijalnim nalozima koji su bili određeni prema drugim osobama".

- Prvostupanjski sud treba provjeriti jesu li inicijalni i svi sljedeći nalozi izdani u skladu sa zakonom, a sve zbog ocjene predstavljaju li osporeni dokazi ‘plodove otrovane voćke‘. Također, obrani je potrebno omogućiti uvid u predmete suca istrage u kojima su izdani nalozi za provođenje posebnih dokaznih radnji, čija se zakonitost osporava – zaključio je Visoki kazneni sud.

Zanimljivo je da je u travnju ove godine drugo vijeće Visokog kaznenog suda poruke Josipe Pleslić proglasilo zakonitim dokazom, i to u predmetu u kojem je bivša državna tajnica optužena za namještanje državnih potpora i državnih ispita i u kojem se slučaju s USKOK-om već nagodilo desetak osoba, a o osnovanosti te optužnice će sudsko vijeće odlučivati idućeg tjedna.

U obje optužnice, u aferi Vjetroelektrane i njezinu kraku, Gabrijela Žalac je jedna od suoptuženica uz Pleslić, a njihova međusobna komunikacija, koja je dokaz u optužnici za aferu Softvere koju je EPPO pak podigao protiv Žalac, dospjela je djelomično u medije nakon što je sadržaj mobitela bivše državne tajnice transkribiran na par milijuna stranica. A kako se u toj komunikaciji spominje AP, upravo to je bio okidač da prvi čovjek Vlade inicira promjene Kaznenog zakona prema kojima podliježe kaznenom progonu odavanje informacija iz nejavnih istraga. I koje su, potom u javnosti zaživjele kao ‘lex AP‘.

Inače, bivša ‘kninska kraljica‘ se od prije dva mjeseca nosi i s trećom podignutom optužnicom, koja je uz nju obuhvatila i bivšu rektoricu zadarskog sveučilišta Dijanu Vican te poduzetnika Antu Stanišića. Prema optužbi, Pleslić je pogodovala Stanišiću odnosno njegovoj tvrtki da dobije unosne poslove s državom, a za uzvrat je živjela besplatno u stanu njegove tvrtke. I ne samo to.