Kad odgovorite na telefonski poziv, a s druge vam strane žice obećaju basnoslovnu zaradu, zaustavite se. Iako znaju vaše ime i prijateljski su raspoloženi, prevaranti su i dalje prevaranti. Ali, odakle im vaš broj i kako znaju vaše ime?
Ako vas nazovu s nepoznatog broja i nude vam odličnu investicijsku priliku, nemojte nasjesti. Prevaranti samo žele iskoristiti vašu želju za brzom zaradom i dobiti pristup internetskom bankarstvu ili drugim osjetljivim podacima na vašem telefonu, piše N1.
N1 Slovenija javlja kako im se javilo nekoliko čitatelja koji su primili pozive s nepoznatih brojeva, a osobe koje su s njima razgovarale znale su njihova imena. Pozivatelji su objašnjavali kako se javljaju iz tvrtke koja se bavi ulaganjima na burzi ili kriptovalutama, a nude sjajnu priliku da se obogate. Kad su čitatelji N1 pozivateljima postavili dodatna pitanja o tome kako su došli do njihovog broja i imena te ime rekli da ih ponuda ne zanima, pozivatelji bi poklopili slušalicu.
Trend je ovo koji je prisutan i izvan Slovenije pa je važno biti na oprezu. Stoga treba znati da iza ovakvih poziva ne stoji tvrtka koja vas želi savjetovati gdje uložiti novac. Iako ovi prevaranti znaju vaše ime i izuzetno su ljubazni na telefonu, oni su i dalje samo prevaranti koji žele novac od vas.
‘Sjajna prilika‘
Kad bi vam se, dakle, trebao uključiti alarm kada dobijete poziv s nepoznatog broja? Onda kada ne znate zašto vas netko zove, a nudi vam “sjajnu priliku”, pojasnio je za N1 Slovenija Gorazd Božič, direktor Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost (SI-CERT). “Zašto bi vam netko iz dobrote ponudio da saznate tajnu kako zaraditi basnoslovne svote novca? Gdje je tu logika? Nema je.”
Prevaranti vas ovako mame idejom da ćete brzo zaraditi novac. “Prije nego što stignemo dobro promisliti o svemu, već pristajemo na neke stvari”, rekao je Božič. Dodao je kako određene skupine korisnika mogu biti ranjivije, primjerice stariji korisnici koji nisu toliko upoznati s “ekosustavom online prijevara”.
Takve prijevare najčešće ne rade pojedinci, već organizirane skupine, rekao je Božič. Te grupe imaju izrađenu cijelu hijerarhiju, kao i mentore koji podučavaju pridošlice koje alate koristiti, kako to učiniti i kako uvjeriti ljude, dodao je.
U svibnju ove godine, primjerice, u akciji Europola zatvoreno je nekoliko pozivnih centara u kojima su djelovali prevaranti. Prema pisanju srbijanskih medija, u Srbiji je zatvoreno jedanaest centara, i to dva u Nišu i devet u Novom Pazaru. U takozvanim “šok pozivima”, kako ih naziva njemačka policija, prevaranti su se predstavljali kao policajci i iskoristili osobu s druge strane linije. Većina žrtava bili su umirovljenici iz Njemačke i Austrije, koji imaju više povjerenja u vlasti.
Curenje podataka
U SI-CERT-u je prošle godine detektiran rast broja incidenata, a internetske prijevare čine trećinu svih obrađenih slučajeva, napisali su u Cyber Security Reportu za 2023.
Kako stoji u izvješću, napadači sve više vremena posvećuju žrtvama. “Napadi su sve više personalizirani i prilagođeni pojedinoj žrtvi. Sve je više napada izravnim kontaktom, odnosno napadači zovu žrtvu telefonom ili s njom uspostavljaju kontakt putem privatne poruke (Viber, Telegram). Potrebno im je puno vremena da uvjere žrtvu i objasne. Posebno se ističu prijevare s kriptoulaganjima, gdje napadači organiziraju webinare, snimaju video upute, upravljaju zatvorenim grupama podrške, što iziskuje puno truda pod uvjerljivijim pokrićem”, dodaju.
A odakle prevarantima naši brojevi telefona, imena i prezimena? Ravnatelj SI-CERT-a rekao je da je jedna od mogućnosti za to curenje korisničkih podataka (tzv. data leak). Prema njegovim riječima, postoji mnogo izvora za to. Istovremeno, Božič je spomenuo Facebook na kojem su korisnici imali navedena imena, prezimena i brojeve telefona. Prevaranti također mogu doći do podataka putem zaraženih računala ili ih kupiti na dark webu.
Božič je također rekao da SI-CERT svake godine primjećuje povećan broj prijava, uključujući i prijevare. Ipak, postoji osjećaj da su korisnici sve više izloženi ovim prijevarama. “Nažalost, internet je izvrsna prilika za prevarante.”
Poznajemo nekoliko vrsta prijevara. U investicijskim prijevarama, prevaranti navode korisnika da instalira aplikaciju koja im daje potpuni pristup telefonu – na primjer, koriste aplikaciju AnyDesk. U slučaju krađe identiteta, prevaranti imaju postavljen sustav s lažnom web stranicom. Prije nekog vremena policija i SI-CERT upozorili su i na krađu sredstava iz mobilnih banaka putem infekcije trojanskim konjem Anatsa, piše N1.