Najnovija istraživanja konzumacije droga pokazuju promjenu trenda kod mladih koji se susreću s kokainom već u dobi od 15 godina. Radi se o četvrtom istraživanju koje je “Hrvatski zavod za javno zdravstvo” proveo s Institutom društvenih znanosti “Ivo Pilar”.
Prethodila su mu istraživanja 2011., 2015., 2019. godine na temelju kojih je napravljena analiza trendova uporabe sredstava ovisnost.
- Kod kokaina nema dobne populacije, konzumiraju ga i mlađi. Ono što je sad veliki problem jest to što kokain postaje ulazna droga u svijet ovisnosti, a to je prije bio kanabis - potvrdio je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a.
- Prevalencija uzimanja i alkohola i duhana i kanabisa i ilegalnih droga su jako visoke. Posebno bih upozorila na porast uporabe kokaina pet puta u odnosu na 2011. godinu i kanabisa dvostruko - rekla je Renata Glavak Tkalić, znanstvena voditeljica projekta u Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar".
Najveća životna prevalencija uzimanja bilo koje "nove droge" utvrđena je u najmlađoj dobnoj skupini, između 15 i 24 godine (3,8 posto), što je drugi podatak koji potvrđuje teoriju o novoj “ulaznoj drogi”. Izraz je to koji se koristi za ilegalno sredstvo s kojim neka osoba počne eksperimentirati s drogama i koje u velikom broju slučajeva ne ostane jedino.
Do sada je uvriježeno vjerovanje bilo kako se u svijet opojnih droga ulazi s marihuanom koja se kolokvijalno naziva i lakom drogom. Nekima to bude prva i jedina ilegalna supstanca koju su uzeli u životu dok drugi prelaze na teže droge.
U najgorim slučajevima postaju ovisnici. Ako se podatak o kokainu kao ulaznoj drogi pokaže točan, to bi značilo da se put k ovisnosti skraćuje za jednu stepenicu. Naime, u tom slučaju mladi posežu odmah za težom drogom koja ne samo da ima izraženije i opasnije nuspojave već i izaziva ovisnost.
Kokain je snažan stimulans koji povećava budnost i uzrokuje euforiju. Može se ušmrkati, izravno ubrizgati u venu ili zagrijati i udahnuti, navodi “Hrvatska elektronička medicinska edukacija“ (HeMED). Teški redoviti korisnici i ljudi koji intravenski ubrizgavaju drogu ili ju puše, najvjerojatnije će postati ovisni.
Laki povremeni korisnici i ljudi koji ga uzimaju kroz nos ili usta manje vjerojatno će postati ovisni. Kokain stvara osjećaje ekstremne budnosti, euforije i velike snage kada se injicira intravenski ili inhalira. Ovi osjećaji su manje intenzivni kada se kokain ušmrkava.
Budući da učinci kokaina kratko traju, korisnici ga mogu ubrizgavati, pušiti ili ušmrkavati svakih 15 do 30 minuta. Obilna uporaba, često kroz nekoliko dana, dovodi do iscrpljenosti i potrebe za spavanjem. Dugotrajna upotreba može oštetiti tkivo koje razdvaja dvije polovice nosa (septum), uzrokujući rane koje mogu zahtijevati operaciju.
Prekidanje dugotrajne upotrebe kokaina može zahtijevati strogi nadzor jer ljudi mogu postati depresivni i suicidalni. Možda će biti potrebno ići u bolnicu ili centar za liječenje ovisnosti.
Najučinkovitija metoda liječenja ovisnosti o kokainu je psihoterapija. Dostupne su mnoge grupe za samopomoć i dežurne telefonske linije kako bi se ljudima pomoglo da apstiniraju.
Ponekad se mentalni poremećaji, uobičajeni za kokainske ovisnike, kao što je depresija liječe odgovarajućim lijekovima za te poremećaje, stoji na stranicama HeMED. Gram košta 100 eura, a kilogram iste droge u nabavi dođe od 27000 do 35000 eura.
Prije prodaje mu se masa povećava raznim suplementima poput paracetamola u prahu. Time dileri sebi pojačavaju zaradu, a slabe djelovanje kokaina tako da kupci upadaju u zamku da je moraju još češće uzimati te time brže trošiti zalihe.
Prema izvještaju Zavoda za istraživanje mora i okoliša, Instituta Ruđer Bošković već prije deset godina se pokazalo da kokain spada pod tri najkorištenije droge, na drugom mjestu uz kanabis i heroin sa stopom od 134 do 44 grama na dan. Također, potvrđen je značajan porast u konzumaciji kokaina vikendom u odnosu na radne dane.
Prema statistici MUP-a tijekom 2020. godine ja na području Hrvatske zaplijenjeno 60 kg kokaina, a već sljedeće godine brojka enormno raste na ukupno 745 kilograma iste droge. Tijekom 2022. godine količina pada na 329,3 kg da bi već 2023. godine na području Hrvatske bilo zaplijenjeno ukupno 780,3 kg kokaina.
Konzumiranje kokaina u sve mlađoj dobi uklapa Hrvatsku u sliku ostalih zemalja europske unije. Među mladim osobama od 15 do 34 godina ponderirani europski prosjek životne prevalencije kokaina je bio 6,1 posto prije deset godina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....