StoryEditorOCM
BiznisPRATIMO EUROPU

Je li sada pravo vrijeme za dizanje kredita? Hoće li pasti inflacija ili će kamate rasti, evo što nas čeka na ljeto

Piše Sanja Stapić
14. siječnja 2024. - 15:48

Što će biti s cijenama kredita i je li bolje podići kredit za kupnju stana ili pričekati sa zaduživanjem, pitanja su na koja nikad nije bilo teže odgovoriti jer živimo u vrlo neizvjesnim vremenima.

Zato, podižete li kredit, razmislite o fiksiranju kamate na neko vrijeme, jer mnogi su dužnici s promjenjivim kamatama lani fiksirali svoje kamate, o iznosu zaduženja i mjesečne rate koju možete podnijeti, nastojeći da se u startu, na početku otplate, ne rastegnete do maksimuma.

Rok otplate od jednog do tri desetljeća, na koliko se obvezujete da ćete svakog mjeseca plaćati određeni iznos, predug je za sve proroke ovog svijeta i nitko ne zna što će se događati s cijenama kredita i dužnikovim prihodima, poslom i životom. Za sada stvari stoje tako da zaštitnu mrežu imate samo u zakonskom ograničenju rasta kamata na kredite. Jer one ne mogu, kao nekad, rasti nebu pod oblake.

Hoće li kamate rasti ovog ljeta, kako se to očekivalo posljednjih mjeseci prošle godine, ili će ih ljeto otopiti pa će početi padati? Nade i očekivanja da će kamate početi padati ove godine porasli su nakon što je inflacija u EU-u uhvatila siguran silazni trend i na najnižim je razinama u dvije godine, pa je u studenom bila 2,4 posto, a u prosincu se vratila na razine iz listopada od 2,9 posto.

Je li prošlo najgore?

Neki analitičari govore da smo vidjeli najgore od zaoštravanja monetarnih politika, da monetarne vlasti više neće dizati referentne kamate i da će doći do spuštanja kamata, što bi se moglo dogoditi oko lipnja ove godine.

Ipak, Europska središnja banka sredinom prošlog mjeseca nije spustila ključne kamate, kako se očekivalo, nego ih je zadržala na postojećim razinama. Tako kamata za glavne operacije refinanciranja ostaje na 4,5 posto, za prekonoćne kredite na 4,75 posto, a prekonoćne depozite na četiri posto. Na te današnje razine stigle su s raspona od 0 do 0,75 posto, koliko su iznosile polovinom 2022. godine, kad je počelo zaoštravanje monetarne politike i završilo vrijeme jeftinog novca.

image

Dan otvorenih vrata HNB-a. Treba li prihvatiti i otvorena vrata bankarskih poslovnica

Nera Šimić/Cropix

Iz Europske središnje banke za sada najavljuju zadržavanje referentnih kamatnih stopa i kažu da su na razinama koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos postizanju inflacije od dva posto. Europska središnja banka prati mnoge pokazatelje, ne samo one o kretanju inflacije i cijena raznih proizvoda i usluga, nego prati podatke o gospodarskom rastu, plaćama, potražnji... Ovisno o kretanju svih tih parametara, donose se odluke o tome što će biti s ključnim kamatama. Ipak, vrijedi kazati da je u Hrvatskoj prelijevanje tih viših kamata na cijene kredita išlo sporije nego u ostatku eurozone. Najviše se osjetilo na novim kreditima, dok podizanje kamata na postojeće kredite ide polako jer krediti s fiksnim kamatama mogu poskupjeti tek nakon isteka roka fiksiranja koji traju i više godina.

Prema posljednjim dostupnim podacima Europske središnje banke, prosječna kamata na nove stambene kredite s fiksnom kamatom od pet do 10 godina iznosila je u studenom u Hrvatskoj 3,18 posto i jeftinije takve kredite imala je samo Francuska s 2,85 posto kamate.

Prosječna cijena novih stambenih kredita s fiksnom kamatom od pet do 10 godina u eurozoni je bila 3,89 posto. Najskuplji su u Letoniji i koštaju 9,25 posto te 9,10 posto u Estoniji, dok Nijemce stambeni krediti s fiksnom kamatom od pet do 10 godina prosječno koštaju 3,92 posto, Austrijance 3,91 posto, Slovence 3,80 posto...

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, izjavio je da smanjenje kamata ne očekuje prije ljeta. Objašnjava da se očekuje postupno slabljenje inflacije i da se o smanjenju kamatnih stopa može razgovarati u situaciji kad bude sigurno da je taj proces stabilan. Iz Hrvatske udruge banaka smatraju da će u ovoj godini započeti ciklus spuštanja kamatnih stopa Europske središnje banke, i to najranije u drugom tromjesečju 2024. ili tijekom drugog polugodišta.

Hrvatska je u dobroj poziciji

Od siječnja do kraja studenog u Hrvatskoj su prosječne cijene novih stambenih kredita s kamatom fiksiranom od jedne do pet godina ostale nepromijenjene i iznose 2,90 posto, krediti fiksirani na rok od pet do 10 godina poskupjeli su s 2,77 posto na prosječnih 3,18 posto u studenom, dok su, primjerice, oni s kamatom koja je nepromjenjiva od početka do kraja otplate poskupjeli s 3,26 na 3,74 posto.

Najskuplji su gotovinski nenamjenski krediti, kojima je cijena s razine od 5,41 do 5,67 posto iz siječnja skočila na razinu koja je, ovisno o roku fiksiranja, u studenom iznosila od 5,87 do 6,41 posto.

Hrvatska po kamatama na štednju više nije među zemljama s najmanjim zaradama štediša, sada je od dna dijele tri ili četiri zemlje. Tako, primjerice, za oročenje od jedne godine prosječna kamata u Hrvatskoj iznosi 2,44 posto, dok je prosjek eurozone 3,34 posto.

Najveće kamate isplaćuju banke u Estoniji, i to prosječnih četiri posto, te u Francuskoj, 3,90 posto, dok najmanje, 1,31 posto, za oročenja od jedne godine zarađuju slovenski štediše, austrijske banke prosječno isplaćuju po 3,58 posto, a njemačke 3,46 posto.

image

Boris Vujčić izjavio je da smanjenje kamata ne očekuje prije ljeta

Ronald Goršić/Cropix

S obzirom na činjenicu da su hrvatske prosječne kamate na novu štednju i dalje među nižima u eurozoni, čini se da bankama novac i ne treba toliko da bi ga privlačile od štediša, a zanimljivo je da više plaćaju poduzećima za štednju nego građanima, pa je tako, prema posljednjim dostupnim statističkim podacima Hrvatske narodne banke, prosječna kamata na novu štednju za sve vrste oročenih depozita za građane iznosila 2,35 posto, a za poduzeća 3,39 posto.

Oročavanje je (ne)isplativo

Ima banaka koje ne prihvaćaju štednju ispod 5000 eura, kakva je, primjerice, Raiffeisenbank, u kojoj je to minimum koji možete donijeti za oročenje, a kamate su 0,02 posto, bez obzira na to oročite li taj novac na 31 dan ili dvije godine.

Najveći broj štediša u Hrvatskoj, čak njih 1,68 milijuna od ukupno 3,3 milijuna ljudi sa štednjom u bankama, na svojim računima ima manje od tisuću eura štednje. A tisuću eura oročenih na pola godine banke plaćaju kamatama koje se značajno razlikuju i kreću se od 0,02 posto u OTP banci do 3,10 posto u Croatia banci, prema podacima HNB-a.

Znači, može se reći da zarada na kamati od štednje od tisuću eura za pola godine oročenja iznosi od 10 centi do 15,38 eura, ovisno u banci u kojoj štedite.

Tri posto kamate na ovakvo oročenje tisuću eura zaradit će štediše u Agram i Hrvatskoj poštanskoj banci, u Zagrebačkoj, Addiko, Partner i Samoborskoj banci dobit ćete 2,10 posto kamate, u Privrednoj banci Zagreb i Imex banci 1,50 posto, u KentBank jedan posto...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. studeni 2024 23:07