Andy Warhol jedan je od najutjecajnijih umjetnika druge polovine 20. stoljeća. Karijeru je započeo kao vrlo uspješni komercijalni ilustrator, međutim nakon izlaganja svojih djela u nekoliko galerija krajem pedesetih godina, počeo je dobivati priznanje kao utjecajni i kontroverzni umjetnik. Njegov njujorški studio The Factory postao je poznato okupljalište uglednih intelektualaca, drag queenova, spisatelja, boema s ulice, holivudskih zvijezda i bogatih sponzora. Njegove slike su promijenile kako ljudi gledaju na slikarstvo i umjetnost uopće, menadžirao je i jedan od zanimljivijih bendova 60-ih Velvet Underground, osnovao časopis Interview i sam postao ikona svoga doba.
Velikim dijelom na to je utjecao njegov prepoznatljivi imidž: siva gotovo bijela kosa, naočale, maniri. Njegova osobnost postala je jednako zavaravajuće jednostavna kao estetika pop-arta dok se zapravo ispod površine krilo još more zanimljivih slojeva. Danas su javno dostupni njegovi opsežni dnevnici, svjedočanstva njegovih poznanika, a radovi su mu analizirani iz gotovo svih rakursa.
“Ako želite znati sve o Andyju Warholu, samo pogledajte površinu mojih slika i eto me. Nema više ništa,” rekao je jednom zgodom o sebi. Ipak, nije bio toliko jednoznačan i transparentan kao što je želio da se o njemu misli. Prije će biti da je bio strastveni ljubitelj one-linera, zna se primjerice da njemu dugujemo inspiraciju za jednu od najpoznatijih krilatica pop kulture ’15 minuta slave’.
Usprkos dugogodišnjem interesu povjesničara umjetnosti jedan aspekt njegova stvaranja daleko je manje poznat od ostalih, a njime će se baviti nova izložba u Brooklynskom muzeju. Andy Warhol: Revelation (otkrivenje) donosi novu perspektivu ovom varljivo dvosmislenom umjetniku. Warhol je živio otvoreno kao homoseksualac u svijetu prije nego što se pokret za prava LGBTQ osoba uopće oformio, a da pritom nije izgubio vezu s katoličanstvom, pa se izložba bavi napetim odnosima između ekscentričnih i ikonoklastičkih krugova koji su ga privlačili, a njeno ime također je dvoznačno. Drugi naziv za biblijsku Apokalipsu je Knjiga Otkrivenja, a ovime se istovremeno otkriva jedan manje poznati dio umjetnikove persone.
“Warhol se razmetao i zaklinjao u svoju religiju i svoju seksualnost, a te dvojnosti istražuju se u Otkrivenju zajedno s vezom između iskrenosti i površnosti, otkrivanja i skrivanja, tradicionalnosti i avangardne. Ova izložba daje gledateljima priliku da raspakiraju neke od tih potresnih - i vrlo ljudskih - kontradikcija koje su djelovale kao jedan od pokretača Warholove umjetničke produkcije,” stoji na stranicama Brooklynskog muzeja.
Mladi Andrew Warhola odgojen je u bizantskoj katoličkoj tradiciji, a odrastao je u Pittsburghu, u radničkoj imigrantskoj enklavi u kojoj je crkva bila u središtu zajednice. Kao dijete pohađao je tjedne mise sa svojom majkom Julijom, koja je emigrirala u SAD iz današnje Slovačke negdje početkom 20. stoljeća. Duhovnost je ostala temeljni aspekt njegova života i nastavio je pohađati crkvu u New Yorku.
“Čak i nakon legendarnih zabava u svom studiju, The Factoryju, Warhol bi se vratio u tihi dom koji je dijelio sa svojom majkom, koja se molila s njim svako jutro prije nego što bi otišao u još jedan dan stvarati povijest umjetnosti, tj na posao,” piše muzej u Brooklynu.
Kada se bolje promotri, vidljivo je da se religijske motive da pratiti kroz čitav njegov rad, napose nebo, pakao i besmrtnost. Uz bok suvremenim motivima i pop zvijezdama svoga vremena često je slikao vjersku ikonografiju i Krista. Ova rijetka izložba napravit će selekciju upravo takvih - rijetkih i opskurnih njegovih djela uključujući nedovršeni filmski kolut iz 1967. godine koji prikazuje zalazeće sunce, a financirala ga je Katolička crkva. Osim toga na izložbi će se naći i personalniji dio u kojem će biti prikazani Warholovi osobni predmeti, kao i memorabilije s njegova krštenja i sprovoda, susreta s papom i crteža njegove majke iz dva desetljeća zajedničkog života u New Yorku.