Overlay
Pop kultura

Je li Instagram ubio it djevojku: ako je ‘it girl‘ vjerna preslika svog vremena, što nam era influencerica može reći o suvremenom trenutku?

Piše Marija Mlačić
Foto AFP, Profimedia
28. studenog 2020. - 19:22

Dio zvijezda oduvijek je bio poznat samo po tome što je poznat. Među takvima se posebno izdvajaju žene kojima društvo priznaje zvjezdani status zbog osobitih kvaliteta, koje tako postaju indikator trenutka u kojem žive. It djevojka ultimativni je primjer, ona je mlada, uglavnom seksi, a njena osobnost, pojava i ponašanje privlače poglede čak i kada bismo zapravo željeli okrenuti glavu. Stvorena je dolaskom novih medija početkom prošlog stoljeća, kada su obični ljudi odjednom mogli preko noći postati bogati i slavni, a o tome tko će ona biti kroz protekla je desetljeća uvijek odlučivao društveni kontekst.

Danas više nitko ne može birati kome jest ili nije dopušteno ući u taj elitni krug, jer svatko od nas kroz društvene mreže posjeduje svoj djelić medijskog prostora. Je li dolazak novih online medija uništio it djevojku i na njeno mjesto stavio influencericu, baš kao što ju je dolazak radija i filma stvorio? Ako se slažemo da je svaka zvijezda testament svog doba, što nama Influencerice govore o suvremenoj pop kulturi?

image
Cara Bow /The Hollywood Archive/ Profimedia

Originalno je naziv it djevojka podrazumijevao mladu ženu kojoj uspijeva zadržavati javni interes bez da se oslanja isključivo na porijeklo, profesiju ili izgled, štoviše smatralo se poželjnim da joj to polazi za rukom bez da eksploatira svoju seksualnost. Od it djevojke društvo ne traži savršenstvo, baš naprotiv, prava doza kaosa daje njenom životu simboliku slobode koju svi traže, a malo tko postiže. Takva definicija nastala je nakon nevjerojatne popularnosti nijemog filma ‘It’ iz 1927. s Clarom Bow u glavnoj ulozi.

Publika ju je odmah zavoljela zbog njenog osebujnog karaktera, lakoće i brzine kojom se znala domisliti britkim odgovorima te njenog skromnog podrijetla i teškog djetinjstva u tada siromašnom Brooklynu. Punila je naslovnice svojim ‘devijantnim’ ponašanjem i promiskuitetom, a taj neukrotivi modus vivendi do maksimuma će dovesti tek it djevojke drugog vala koje se pojavljuju 60-ih godina.

Družile su se (ili bile u braku) s rock zvijezdama, izlazile su u kultni i pomalo zloglasni Studio 54, ponekad i na konju kao Bianca Jagger, i prkosile društvenim konvencijama. Definitivnu it djevojku i Warholovu muzu Edie Sedgwick Vogue je proglasio predvodnicom ‘youthquakea’, pokreta koji obilježava svaki raskid s tradicijom i stvaranje nove pop kulture, u modnom i inom smislu.

image
Edie Sedwick/Profimedia

Iz pojma it djevojke tada se razvija i pojam it torbe te nastaje njihova neraskidiva veza. Engleska glumica, pjevačica i ikona pop kulture 60-ih, Jane Birkin za vrijeme avionskoj leta sasvim slučajno je sjedila pokraj Hermesovog glavnog direktora kojemu se požalila da teško pronalazi savršenu torbu za kratka putovanja.

On je iz njihovog neplaniranog razgovora izvukao inspiraciju za ‘Birkinicu’ za koju i danas postoje ogromne liste čekanja, a vrijednost joj s godinama samo raste. Ovaj primjer je važan jer it djevojka među ostalim uvelike ovisi o svojim modnim odabirima, česta je inspiracija dizajnerima, ali promovira i uličnu modu zbog čega je jasna linija između toga dvoje nepovratno izbrisana.

image
Naomi Campbell, Kate Moss i Christy Turlington. snimila: Anna Zieminski/AFP

Često su it djevojke postizale taj status upravo nakon karijere u modnom svijetu. Od početka 90-ih i stvaranja generacije supermodela to je postalo bjelodano. Ulazak u svijet slavnih otada je postalo najlakše ostvariti baveći se manekenstvom. Upravo tada dolazi do stvaranja treće i vjerojatno zadnje generacije it djevojki i njihovog najvećeg booma, čemu su doprinijeli tadašnja kultura tabloida i neviđena prisutnost paparazza te društvena glad za novim starletama i čekanje kada će se dogoditi njihovo moralno posrnuće.

Dario Dević, dizajner i poznavatelj pop-kulture kaže da je to bilo doba najnezdravijeg odnosa prema slavi i poznatima uopće, a njihovo razvlačenje po blatu i zlobni tretman spram njih postali su pomodni.

-U to vrijeme njegovao se kult zlobe koja je smatrana duhovitom. Odličan primjer toga je društveni komentator Perez Hilton koji je izgradio karijeru na tračevima i vrijeđanju slavnih. Danas takva osoba ne bi dobro prošla, naprosto se ne bi odobravalo ono što je radio, kaže Dario.

image
Francois Guillot/AFP

Velikim dijelom celebrityji su gradili svoje karijere na skandalima. Curenje pornića, hvatanje u pijanoj vožnji ili bijeg s odvikavanja punili su tabloide kojih je bilo sve više posebno u Velikoj Britaniji. Mlade glumice, pjevačice i manekene tako su vrlo brzo postajale poznatije - i praćenije - po svom privatnom životu i aferama nego li po karijernim potezima i postignućima.

Paparazza danas ima drastično manje, promijenio se odnos prema poznatima i velikim dijelom za to su zaslužne društvene mreže, ali Dario Dević spominje još dva ključna događaja koja su dovela do toga.

- Osjećaj kolektivne krivnje nakon smrti Lady Di koja je poginula bježeći od paparazza i nervnog sloma Britney Spears 2007. naveo nas je da preispitamo svoje ponašanje. Shvatili smo da ono naprosto nije ok i do čega može dovesti. Polako smo osudili čitavu tu kulturu ponižavanja slavnih i otvorili im prostor za kreiranje vlastite slike o sebi kroz nove medije - naglašava Dević.

Kada su se pojavile društvene mreže poput Instagrama i Snapchata, koristili su ih obični ljudi. Među poznatima koji su bili njihovi pioniri našle su se, primjećuje Ana Stunić, stručnjakinja za digitalne strategije, upravo neke od it djevojaka.

image
Alexa Chung. snimio: Patrick Kovarik/ AFP

- Mnoge it djevojke postale su moderne influencerice koje su zapravo samo njihov digitalni pandan. Alexa Chung je bila jedna od prvih poznatih osoba koja je radila YouTube videa i bila prisutna na Instagramu, a danas ima i svoju liniju odjeće. Chloe Sevigny je, recimo, isto dobro iskoristila svoj status it djevojke za promociju na društvenim mrežama - kaže Ana Stunić.

Ključni trenutak za Instagram bio je priključenje Kim Kardashian toj mreži 2012. godine.

-Kada je nedavno bila gošća u showu Davida Lettermana on je priznao da joj se skupa s mnogim drugim ‘važnim’ ljudima iz svijeta showbusinessa rugao na početku njene karijere. Popularnost i bogatstvo koje posjeduju, članice Kardashian-Jenner klana mogu u potpunosti zahvaliti društvenim mrežama. Najednom im više nije trebao neki stariji muškarac da im da svoje odobrenje pozivom u emisiju ili stavljanjem na naslovnicu. Na taj način nestao je medijski ‘gatekeeping’ - komentira Dario.

Postojalo je nešto eksploatatorski u paparazzi kulturi koja je prethodila društvenim mrežama jer su najmanju korist imale it djevojke dok su se na njima bogatili vlasnici tabloida. U tom smislu društvene mreže su demokratičnije i dopuštaju svakome da kontrolira svoj sadržaj i kreira sliku kakvu želi odašiljati.

image
Influencerica. snimio: Zheng Jianxin/AFP

- Danas svi imaju mogućnost skupiti određen broj ljudi koji će pratiti ono što objavljuju. U odabiru sadržaja najvažnija je autentičnost koja će ih razdvojiti od svih ostalih, ali to nije lako postići. Zbog toga se influenceri danas nalaze u neobičnom položaju, pomno biraju što će prikazati i tako stvaraju paralelan život na Instagramu. Tu se vraćamo na autentičnost i bilo bi dobro da stvarnost odgovara toj slici - kaže Ana Stunić.

Influencerice definitivno imaju veću autonomiju nad svojom karijerom, ali je li moguće da bez obzira na to gube dio slobode, pa i autentičnosti? Američka autorica Jia Tolentino pisala je za The New Yorker o fenomenu koji naziva ‘Instagram licem’, generičkom izgledu kojem pribjegavaju brojne influencerice. Većinom taj look postižu sitnim estetskim korekcijama, a zatim filterima koji imitiraju najpoznatije zahvate: smanjenje nosa, povećanje usana i jagodica, podizanje obrva i formiranje kostiju čeljusti. Dok se čini kao da na društvenim mrežama svatko može biti što god želi, najuspješniji su oni koji su isti.

image
Twiggy Avalon Editorial/Profimedia

Uz savršeni izgled dolazi i idealno ponašanje. Influencerice vježbaju svaki dan, zdravo se hrane, spavaju minimalno osam sati, pozivaju ljude da izađu na izbore i nikada ne pretjeruju s alkoholom. Ako ipak naprave nekakav gaf, društvo im ne oprašta upravo zato što imaju toliku kontrolu nad onim što govore i rade. Negativne online reakcije ponekad imaju efekt linča, samo se sada zovu ‘cancel culture’. U strahu da će biti ‘otkazane’ čini se da influencericama kronično nedostaje ljubavi prema životu koji je spontan, u slučaju it djevojki često i autodestruktivan, ali uvijek stvaran - na čemu smo im zapravo najviše zavidjeli.

No dobro, što nam to govori o našem društvu? Da smo voajeri to smo shvatili već 90-ih zahvaljujući paparazzima, ali sada tome dodajemo stvaranje distopijskog svijeta savršenih klonova koji odustaju od života da ne bi griješili? Koji objavljuju stotine fotografija nastalih u kontroliranim uvjetima da bi i sami zaboravili kako izgledaju u stvarnosti? Zapravo nije moguće dati jednoznačan odgovor o postmodernom vremenu u kojem živimo, iako se ponekad čini da je sve više nego ikad crno ili bijelo, dobro ili loše, opet zahvaljujući algoritmima društvenih mreža. Razgovarati o ovakvim pitanjima nije banalno kako se na prvi pogled čini - važno je da bismo spriječili  upadanje u svijet koji balansira između krajnosti u kojima mrzi ili obožava sebe.

02. prosinac 2021 06:28