StoryEditor
Splitspomenik secesije

Završena je cjelovita obnova zgrade Hrvatskog doma u Splitu, dobila je svoje izvorno stilizirano pročelje

Piše Hina
4. svibnja 2020. - 20:42
Jakov Prkić/Arhiv/HANZA MEDIA

Završena je cjelovita obnova zgrade Hrvatskog doma u Splitu, te je vrhunski spomenik secesije iz 1908., uz građevinsku sanaciju i revitalizaciju interijera, dobio svoje izvorno stilizirano pročelje, izvijestilo je Ministarstvo kulture.

Secesijska zgrada Hrvatskog doma u Splitu kao sjedište splitskih narodnjačkih kulturno–umjetničkih i sportskih društava izgrađena je 1908. godine prema projektu arhitekta Kamila Tončića iz 1906. Secesijsko promišljanje čita se u čvrstoj strukturi kompozicije na tragu klasične tradicije mediteranskog kruga, obogaćene rafiniranim geometrijskim i stiliziranim florealnim ukrasima, ističe Ministarstvo na svojim internetskim stranicama.

Zgrada, koja je primjer vrhunskog spomenika secesije, pretrpjela je s vremenom brojne promjene ne samo u namjeni, nego i u izgledu. Secesijski ukras pročelja i svečane dvorane otučen je tijekom talijanske fašističke okupacije grada u Drugom svjetskom ratu, te u ranom poraću. Tako je, nakon radikalne purifikacije arhitektonske plastike, suvremenim generacijama Splićana poznat tek ogoljeni korpus zgrade.

Izvorni izgled Hrvatskog doma dokumentiraju rijetke povijesne fotografije, dok je od Tončićeva projekta sačuvan tek crtež pročelja reproduciran na razglednici iz vremena gradnje. Grad Split inicirao je uređenje zgrade još 2005. godine sa željom da se, uz netom obnovljeno Kazalište lutaka u prizemlju, na prvom katu dvorišnog krila uredi manja koncertna dvorana s pratećim sadržajima na katovima uličnog krila.

Kako se ističe u izviješću Konzervatorskog odjela u Splitu, pristup obnovi usmjerila je valorizacija zgrade kao vrhunskog spomenika secesije u kojem je dekoracija sastavni dio arhitektonske kompozicije s kojom tvori jedinstvenu cjelinu, pri čemu je Tončićev projekt, odnosno izvorni izgled zgrade, ocijenjen najvećom vrijednošću zgrade.

Obnova dekoracije, odnosno vraćanje fizički uništenog izvornog izgleda Tončićeva djela, bio je imperativ, a povijesne fotografije postale su ključno polazište za obnovu. Rekonstrukciju izvornog izgleda zgrade prema povijesnim fotografijama s prikazom na snimku postojećeg stanja izradila je Višnja Peleš, dipl.ing.arh. metodom ručno konstruirane perspektive. Kipari kiparsko-restauratorske radionice Neir iz Splita modelirali su reljefne aplikacije prema povijesnim fotografijama, prijedlogu rekonstrukcije i sačuvanim komparativnim primjerima Tončićeva vokabulara.

Obnovu su vodile konzervatorice Sanja Buble (2005. – 2020.) i Sandi Bulimbašić (2019. – 2020.).

U ciljanim konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima, u skladu s rekonstrukcijom izvornog izgleda, ispod recentnih slojeva žbuke otkriven je zanemariv broj materijalnih ostataka nekadašnjih vučenih i lijevanih dekoracija na pročelju, a pogotovo u interijeru svečane dvorane. Ipak, rezultati istraživanja obogatili su saznanja o materijalima i tehnologiji izvedbe te o izvornom koloritu građevine, kako u interijeru, tako i u eksterijeru: vučene dekoracije na pročelju bile su izvedene šablonama u vapnenoj žbuci, a lijevane reljefne aplikacije bile su od betona.

U radovima obnove poboljšano je građevinsko stanje i stabilnost spomenika – ojačanjem nosivih zidova, konstrukcije stubišta i sprezanjem drvene međukatne konstrukcije. Objekt je prilagođen svim suvremenim zahtjevima u pogledu pristupačnosti, zaštite na radu, zaštite od požara, kondicioniranja zraka, a dvorana je opremljena u skladu s vrhunskim standardima multimedije. U kompleksnom zahvatu na obnovi zgrade uz primjenu metode rekonstrukcije primijenjeni su i postupci konzervacije, restauracije, građevinske sanacije pa i revitalizacije zgrade.

U obnovu zgrade Grad Split i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uložili su ukupno 22 milijuna kuna. Radove su izveli Teh-gradnja iz Zagreba i Neir iz Splita, prema projektu Studia G2 iz Zagreba.

Izdvojeno

11. srpanj 2020 22:10