StoryEditor
SplitPogledajte galeriju

Splićani su ga jedva dočekali: dvodnevni festival ‘Vinski podrum‘ danas je priveden kraju, kušanje se odvijalo u ugodnom druženju uz živu glazbu

21. svibnja 2022. - 23:17

Dvodnevni festival vina i delicija "Vinski podrum" koji je danas priveden kraju u podrumima Dioklecijanove palače, struka, Splićani i gosti po svemu su sudeći jedva dočekali. Odlična posjećenost i još bolje atmosfera govorili su tome u prilog, kao i zadovoljni izlagači čija su vina ovim putem doprijela do šireg kruga uživatelja.

Više od 80 čuvenih hrvatskih vinara pred njih je donijelo preko različitih 400 vina, a uz njih se uživalo i u degustacijama nezaobilaznog maslinovog ulja, te delikatesa poput finih čokolada, tartufa, sireva i suhomesnatih proizvoda, te raznih mariniranih i konzerviranih delicija iz mora i s kopna.

image
Joško Ponoš/Cropix

No posebnu vrijednost ovom druženju kojeg se ne bi posramio ni sam Dioniz, a kamoli Dioklecijan, osigurale su tematske radionice koje su animirale same vinare, kao i znalce entuzijaste. Možda najzanimljivija, pogotovo za kušanje, bila je ona o raskoši vina i vinogorja Dubrovačko-neretvanske županije, na kojoj su o karakterističnim vinima pojedinih regija govorili neki od naših najperspektivnijih mladih enologa. Lokalitet Konavala predstavila je Eva Krištof iz vinarije Dubrovački podrumi pred sudionike donijevši njihovu Dubrovačku malvasiju bijelu, te vino iste sorte is susjedne vinarije obitelji Miljas. Od crnih vina prezentirala je Merlot Gran Reservu, te Merlotinu, kao i dva vina plavca malog.

- Osobitosti Konavala u ovom kontekstu je mikroklima koja osigurava velike razlike oscilacije temperatura. To je ono što čuva kiseline u grožđu i u tome je ljepota – kazala je Krištof, ističući Merlotinu kao miljenicu kupaca, dok je osobnom izboru kao perjanicu područja navela plavac mali.

image

Eva Kristof

Joško Ponoš/Cropix

Iz najstarije zadruge u Hrvatskoj "PZ Kune 1898" ispred vinogorja poluotoka Pelješca govorio je Marko Šuman, navodeći kako je, unatoč prepoznatljivosti i potražnji za vinima s ovog područja tamošnja tradiciji vinogradarstva ugrožena zbog manjka ljudi zainteresiranih za ovu granu poljoprivrede. Vinara, kako je kazao, ipak, ne manjka, pa je tako posjetiteljima predstavio tri izvrsna vina; Ponos od spomenute Zadruge, zatim Postup Radović i Dingač Vicelić. Govoreći o otočkoj dugoj tradiciji vinogradarstva istaknuo je i kako

- Sve su ovo vina iste sorte, ali sam ih izabrao jer su stilovski drugačija. Ponos je onaj divlji plavac iz srca Pelješca, Postup je između Ponosa i Dingača, isto ima robusnost, ali je pitomiji, već je uz more, a Dingač je stvarno odlikuje elegancija i profinjenost uz snagu – kazao je Šuman dodavši kakao ovo vino ujedno predstavlja i perjanicu poluotočnog vinarstva.

- Pelješac ima nekoliko stilova plavca i svi su u jednu ruku vrlo dobri – naglasio je.

O vinima Južne Dalmacije govorio je Josip Volarević iz obiteljske tvrtke Vinogradi Volarević predstavivši njihovu malvasiju dubrovačku iz područja Vrbovca, te vina Ćaća moj vinarije "Deak" i Terra madre plavac mali premium s područja Komarne.

- Kod Komarne je specifično to što je tlo meliorirani krš što je u početku bio izazov, međutim s godinama ta vina daju jednu ljepotu, lepršavost, voćnost, što je očito privuklo dosta publike, ali i svjetskih nagrada. Dolina Neretve ima, pak, duboka hladna tla koja pogoduju jednom sortimentu te također, uz svježinu i voćnost daju jednu mineralnost koja je danas dosta cijenjena- naveo je Volarić, ističući plavac mali s Komarne kao dragulj u kruni tamošnjih vina.

image

radionica raskoš vina Dubrovacko neretvanske županije

Joško Ponoš/Cropix

A s vinima otoka Korčule sudionike je upoznao Nikola Mirošević, ispred vinarije ˝Black island˝ koji je kao prvo vino s ovog poslovično ˝crnog˝otoka predstavio bijelu Cetinku iz podruma malog lokalnog proizvođača, ne bi ju prezentirao upravo u njenoj autentičnoj izvedbi. Uslijedio je Pošip iz vinarije Black winery, te Grk Radovinović iz Smokvice.

- Korčula je za vinogradarstvo i vinarstvo izrazito pogodna pogotovo zbog svoje širine koja omogućava uzgoj raznolikih sorti, pa tako i proizvodnju bogate lepeze vina. Za naša vina i naše vinograde nema straha, jer se mnogi mladi iz obitelji vinogradara i vinara odlučuju educirati i nastaviti obiteljsku tradiciju – kazao je Mirošević.

image

Split, 210522.
U Dioklecijanovim podrumima u organizaciji Slobodne Dalmacije odrzao se sajam Vinski podrum - festival vina i delicija.
Na fotografiji: radionica raskos vina Dubrovacko neretvanske zupanije.
Foto: Josko Ponos/CROPIX

Josko Ponos/Cropix

A komentar na druženje na zaključku radionice u kojoj je očito uživao dao je i čuveni hvarski vinar Andro Tomić, podijelivši zadovoljstvo napretkom struke.

image

Andro Tomić

Joško Ponoš/Cropix

- U niti jednom segmentu našeg novog Hrvatskog života nismo doživjeli tako velike kvalitativne promjene kao to je to u području vinarstva. Nevjerojatno je kako ljudi razmišljaju o tome što napraviti u nastojanju da se prilagodimo i zahtjevima kupaca, a sada su tu u velikom broju i turisti. Razmatra se taj tanin u plavcu, gdje ga ima više gdje manje, jer negdje ga može biti i previše i svatko mora za sebe izbalansirati. Ja sam oduševljen ovim razgovorom i sretan što sam u toj branši - kazao je Tomić nazdravivši.

image

Radionica Ane Mucalo

Joško Ponoš/Cropix

Uz nešto ozbiljnijem tonu održala se i radionica na temu stoljetne dalmatinske tradicije proizvodnje prošeka, koju je moderirala Meri Šilović, novinarka i urednica Slobodne Dalmacije, a na kojoj su o povijesti prošeka i aktualnim zakonskim izazovima koje nosi njegovo ime govorili Želimir Bašić, predsjednik Udruge vinogradara i vinara Dalmacije, te Stjepan Vučemilović, čuveni majstor proizvodnje prošeka iz Zadra i član Savjeta za prošek, koji se bori za očuvanje naziva ove vrste autohtonog dalmatinskog desertnog vina.

- U Savjetu radi niz motiviranih stručnjaka koji daju sve od sebe da očuvamo ovu tradiciju i ako ne bude političkih pritisaka i agitacije s talijanske strane, a oni su tu vrlo agresivni, kao i njihovi mediji; mene je "Rai uno" već dva puta tražio intervju, dok naši o tome šute, samo jednom prije pet godina su pitali o tome; vjerujem da imamo šanse. Kolega Bašić je u svojim istraživanjima otkrio da je ime Prošek starije od imena Prosecco, ali sad ćemo vidjeti da li više vrijede argumenti, ili politički pritisci – naveo je Vučemilović.

Pohvalivši skup kao važan korak u sklopu akcije suprotstavljanja zabrani koje Talijani stavljaju na registraciju imena Prošek u EU kao izvornog proizvoda, Bašić je kazao kako je ovo bila prva prilika u povijesti da proizvođači izmjene svoja iskustva.

- Nažalost, pitanje imena dugo je bilo zamrznuto i na inicijativu nas nekolicine ponovno je aktiviran taj postupak koji je u međuvremenu bio skroz zamrznut. S više od milijun boca od koji se pola milijuna izvozilo, pali smo na nulu. Neki su nastavili proizvoditi desertna vina na istom tragu, ali bez isticanja imena nije bilo ni garancije da je riječ o istoj kvaliteti, što ostaje prijetnja ne ostvarimo li zaštitu ovog našeg izvornog slatkog vina koje ima važnu ulogu u našoj tradiciji i povijesti, a što smo i uspjeli dokazati – naveo je.

image
Joško Ponoš/Cropix

A da sve ne bude vezano na autohtona vina pobrinuo se enolog Franjo Franc koji je svoje predavanje uz degustaciju posvetio syrahu, popularnoj svjetskoj sorti koja se udomaćila i u našim vinogradima.

- Syrah je četvrta po redu sorta u zatupljenosti crnih vina na svjetskom tržištu. Iako u domaćoj proizvodnji čini zanemariv dio, u Hrvatskoj je prisutna od 2000-ih kada se krenula uzgajati, a od tada se udomaćila, te se širi. Što i ne čudi jer je riječ o izvorno mediteranskoj sorti adaptibilnoj na okolišne uvijete. Specifična je jer je topla i daje snažna potentna bogata vina s ne previše tanina, a poznata je po svojoj mekoći, profinjenosti i eleganciji, ne težini; s vrlo finim, suptilno izraženim aromama –naveo je Franc.

Ističući kako u Dalmaciji okosnica crnih vina nedvojbeno mora biti naš plavac mali, istaknuo je i prednosti raznovrsnost ponude kao odgovor na zahtjeva tržišta. Ovaj je enolog održao i radionicu na temu sljubljivanja hrane i vina gdje je istaknuo važnost poznavanja svojstva hrane i vina te postizanje ravnoteže okusa.

Kako je kazao, treba težiti nekoj ravnoteži, da se međusobnom interakcijom istaknu svojstva i hrane i vina.

- Osnovan preporuka je: lagana hrana uz lagana vina, srednje snažna hrana uz ista takva vina i snažna robusna vina uz takvu hranu. Međutim, isto tako valja pokušati iznivelirati nešto što je ekstremno u hrani s vinom.- naglasio je Franc.

image

U Dioklecijanovim podrumima u organizaciji Slobodne Dalmacije odrzao se sajam Vinski podrum - festival vina i delicija.
 

Josko Ponos/Cropix

JAMNICA ZA SVAKI HRANOM PUN STOL

Uživanje u vinu i delicijama u podrumima Palače teklo je lakše uz okrijepu Jamnicom, nezaobilaznog pića na svakom hranom ispunjenom stolu. Kada vaši okusni poljupci budu dostatno ispunjeni aromama vina, ili se od tog gušta iz bilo kojeg razloga susprežata, ostaje vam prepuštanje mineralnoj raskoši i svježini Jamnice.

Posjetitelji su tijekom dana uživali u radionici na temu potankosti mirisa i aroma vina koju je vodila dr.sc. Ana Mucalo, kao i u vinskoj školi uz Sinišu Koceića i Alena Gulama, a kušanje se nastavilo uz druženje i živu glazbu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. lipanj 2022 04:04