Za kulturu Dalmacije postoji samo jedna knjiga za koju se može bez skanjivanja reći da se “može naći u svakoj kući”. A ima li se na umu središnje mjesto koje hrana i blagovanje imaju u dalmatinskoj obiteljskoj kulturi, nije se čuditi što to mjesto “zajedničke biblije” u Dalmaciji ne zauzima ni povjesnica, ni beletristička knjiga, ni nacionalni pjesnički klasik. Zauzima ga - sasvim prikladno - jedna kuharica, pisao je Jurica Pavičić za Jutarnji list uoči 80. obljetnice izdavanja "Dalmatinske kuharice" Dike Marjanović Radica.
Ona do danas funkcionira kao kanon i sveprihvaćena norma za mnoga standardna jela dalmatinske kuhinje. Knjiga koja se u tisućama jadranskih domova prenosi s majke na kćeri i s baka na unuke, koja se otvara za blagdane, čuva na polici požutjela, poprskana i puna mrlja, “filovana” papirićima i izrescima, apendiksima na kojima su druge, alternativne ili poboljšane verzije, napisao je Pavičić.
Njegove riječi, uoči otvaranja murala Diki Marjanović Radica u Varošu, u sklopu trećeg Mediteranskog ženskog festivala pročitala je Mirjana Kučer, kordinatorica udruge Domine Split.
Treći je ovo po redu mural u kampanji "Žensko lice Splita" u kojem se spaja aktivizam, političko zagovaranje s umjetničkim performansima. Ranijih godina oslikani su u čast Zdravke Krstulović te Palmine Piplović, a sada je na red došla autorica kultne kuharice.
- Moje srce je apsolutno ispunjeno radošću što smo danas ovdje i što nastavljamo s tom, sada već, tradicijom - rekla je Mirjana Kučer.
Dika je prvo izdanje knjige koja je obilježila dalmatinsko 20. stoljeće objavila u vlastitoj nakladi u 47. godini i to nakon što je dva desetljeća putovala Dalmacijom i skupljala građu. Prva "Dalmatinska kuharica" imala je 274 recepta, a 2019. godine obilježeno je 80 godina od prvog izlaska kultne knjige.
Zanimljivo je da prvo izdanje ne postoji ni u jednoj splitskoj knjižnici. Jedini javno dostupan primjerak posjeduje splitski Muzej grada, koji ga je dobio privatnom donacijom.
Dika je držala tečajeve kuhanja po otocima, Zagori i priobalju. O onome što je ostavila generacijama u naslijeđe najbolje svjedoči njezina obitelj:
- Svi koji me poznaju znaju što sam nasljedila od nje i sigurna sam da gleda od gore i da je sretna i zadovoljna što je prenijela svoje znanje na mene - rekla je Dika Hrnjak Radica, Dikina pranećakinja.
O inspiraciji za mural govorila je Andrea Resner, umjetnica koja ga je naslikala.
- Bilo je izazovno, ali mi je bila mi je čast. Inspiracija su bili zidnjaci koji se nalaze u svim starim kuhinjama. Iako su imali patrijarhalne poruke, rad ih je transformirao. Odabrane boje vežu se uz hranu i otvaraju apetit - poručila je i zahvalila obitelji Svaguša koja im je "donirala" zid za umjetničko djelo.
Preostali su, naglasila je, detalji na muralu koje treba završiti. Lijevu stranu krasit će i Dikin recept za fritule.
Treći Mediteranski ženski festival zatvorit će se u utorak 19. listopada predstavljanjem projekta "od5do9" i razgovorom o ženskim iskustvima u prostoru Razreda Doma mladih.