StoryEditor
SplitUOČI SJEDNICE VIJEĆA

Društvo arhitekata Split: ‘Zavod za prostorno uređenje Grada Splita ne smije postati trgovačko društvo.‘ Detaljno su elaborirali svoje razloge

Piše PSD
12. travnja 2021. - 15:13
Vojko Bašić/Cropix

Uoči sutrašnje zadnje sjednice splitskog Gradskog vijeća, čija je najrazvikanija točka ona koja se tiče GUP-a i njegovih izmjena, ispod radara prolazi najava da bi se Javnu ustanovu Zavod za prostorno uređenje Grada Splita preoblikovalo u trgovačko društvo "Zavod za prostorno uređenje i izgradnju – Split d.o.o."

Krovna udruga splitski arhitekata, DAS, kaže jasno i glasno: Ne.

- Prijedlozi odluka o izradi Izmjena i dopuna GUP-a, Izmjena i dopuna PPUG-a i Prijedlog odluke o preoblikovanju JU Zavod za prostorno uređenje u trgovačko društvo se podnose vijeću kao neka vrsta "paketa 3 u 1", i logična je percepcija javnosti, a vjerojatno i vijećnika, da će taj "Zavod" prvenstveno raditi na izmjenama predmetnih prostorno-planskih dokumenata. Međutim, iz popisa djelatnosti nabrojanih u prijedlogu odluke zaključujemo da to baš i nije tako kako se čini - elaboriraju članovi Društva arhitekata Split, čiji je stav objavila njihova predsjednica Daša Gazde.

Pojašnjavaju kako je Grad Split osnovao Zavod za prostorno uređenje 2007. godine, te da je uloga ove javne ustanove propisana Zakonom o prostornom uređenju i odnosi se na detaljno definirane pojedine djelatnosti prostornog uređenja. 

- Osnovna svrha osnivanja Zavoda je da se za izradu prostornih planova i njihovih izmjena ne angažiraju "vanjske“ privatne tvrtke, nego da te planove kontinuirano prati, mijenja i dopunjuje gradska ustanova. S druge strane, u Prijedlogu odluke o preoblikovanju Javne ustanove "Zavod za prostorno uređenje Grada Splita" u trgovačko društvo navodi se popis djelatnosti koji bismo u najmanju ruku mogli nazvati - iznimno ambicioznim. Postavlja se pitanje: koliko bi ljudi trebalo biti zaposleno u ovakvom "Zavodu" s obzirom na niz struka koje su potrebne i koja je razina opremljenosti istog s obzirom na predviđene djelatnosti? - skeptični su u DAS-u, te nastavljaju:

- U slučaju da se u sljedećim koracima cilja na približavanje trgovačkog društva Sveučilištu i korištenju kapaciteta različitih sastavnica Sveučilišta za provođenjem svih navedenih djelatnosti trebamo upozoriti na nekoliko stvari. Sveučilišni kadrovi imaju stopostotno radno opterećenje u nastavi, istraživanju i provođenju djelatnosti akademske ustanove, a osim toga Sveučilište ne predstavlja kontinuitet prostornog planiranja u kontekstu reprodukcije znanja, podataka i referenci iz tog područja djelatnosti pa se postavlja pitanje koji bi kadrovi preuzeli ovaj aspekt djelovanja trgovačkog društva na sebe. Konačno, treba se dotaknuti i pitanja nelojalne konkurencije, sukoba interesa i utjecaja na druge komercijalne aktere koji se bave prostornim planiranjem - tvrde u DAS-u.

image
Daša Gazde
Tom Dubravec/Cropix

Prilikom otvaranja društva s ograničenom odgovornošću može registrirati neograničeni broj djelatnosti, međutim, kad se radi o osnivanju trgovačkog društva od strane drugog najvećeg grada u državi, očekuje se jasna vizija i podjela djelatnosti od interesa za grad, vrlo ciljana i efikasna organizacija preko koje će se neposredno ostvarivati potrebe grada, te iste diferencirati od onih poslova koje je realnije i efikasnije prepustiti slobodnom tržištu, ističu nadalje.

- S obzirom na aktualna nastojanja Gradonačelnika za provedbom Masterplana, možemo nagađati kako je osnovni motiv ovog "preoblikovanja" osnivanje trgovačkog društva koje bi u prvom redu provodilo realizaciju (mega)projekata u ulozi voditelja projekata. To otvara sasvim novu sferu problematike poput zaobilaženja javne nabave, nelojalne konkurencije, monopolističke pozicije i potencijalnim sukobima interesa u koje bi takvo trgovačko društvo zapalo.

Činjenica je da Gradonačelnik ima ovlasti za podnošenje Prijedloga za osnivanje takvog trgovačkog društva Gradskom vijeću, ali je naš stav kao Društva arhitekata Splita da se isto ne bi smjelo zvati "Zavod za prostorno uređenje“.

Zaključno smatramo da "preoblikovanje“ na predloženi način stvara bojazan da će praktički doći do ukidanja stvarne funkcije Zavoda, odnosno njezine marginalizacije, jer funkcija Zavoda ne može biti u potpunosti ispunjena kao samo jedna od devet djelatnosti novog trgovačkog društva, te da bi bilo puno logičnije da o revidiranoj odluci o osnivanju trgovačkog društva, odnosno potrebi i razlozima njegovog osnivanja, raspravlja novi saziv Gradskog vijeća - tvrde u DAS-u.

Dotakli su se još jednog važnog pitanja. Treba li Splitu Zavod za prostorno uređenje kao javna ustanova? Premda je, navode, odgovor kompleksniji kada podvučemo crtu on je: "Da"

Elaborirali su i cijelu situacija u prostornom planiranju u Gradu Splitu, evo što kažu:

Prostorni plan nije izmijenjen niti jednom od njegovog donošenja 2005. godine (Ne računamo ciljanu izmjenu kojom su se dopunile dvije rečenice teksta za Karepovac).  S obzirom na to da nije izmijenjen, PPUG Splita nije usklađen sa Zakonom o prostornom uređenju te je crtan na prastarim skeniranim katastarskim podlogama pa se zapravo uopće ne možemo sa sigurnošću locirati tu čestica unutar njega.

Situacija sa Generalnim urbanističkim planom (GUP-om) je na prvi pogled nešto bolja. On je izmijenjen i dopunjen 6 puta. Međutim, jedina nešto opsežnija izmjena je izvršena 2008. godine. Ostale su sve ciljane izmjene. Zbog neusklađenosti s aktualnim propisima kojima se definira obračun bruto površina, GUP već duži niz godina nudi mogućnost za dodatnu izgrađenost koja nije bila planirana u trenutku definiranja uvjeta gradnje, a s obzirom na to da nije uzeo u obzir posljedice „legalizacije“, moguće su rekonstrukcije građevina koje su protivne gotovo svim  urbanističkim parametrima.

Što se tiče prostornih planova užeg područja – od 2014. godine nije donesen niti jedan novi urbanistički plan, jedan je izmijenjen i dopunjen, donesena su dva detaljna plana uređenja i izmijenjeno njih 6 (radi se uglavnom o „sitnim“ izmjenama).

Iz svega nabrojanog je jasno kako je aktivnost prostornog planiranja u Gradu Splitu poprilično zamrla, i nameće se pitanje što zapravo rade zaposlenici zaduženi za urbanizam unutar Odsjeka za prostorno planiranje i zaštitu okoliša u zadnjih 10-ak godina?

Osim navedenog, za kvalitetno prostorno planiranje i upravljanje prostornim resursima Grada potrebno je kontinuirano provoditi praćenje stanja na terenu ne samo kroz izvješća nego i kroz proaktivniju pripremu podatkovne infrastrukture (monitoring stvarnog stanja u prostoru, modeliranje, razvoj GIS sustava itd), prikupljanje ciljanih podataka, izrade statističkih podloga o prostorno-društvenim pokazateljima, praćenje investicijskih dinamika, regionalno pozicioniranje itd.

Najveći potencijal i pozitivan efekt aktivacije Zavoda vidimo u smislu podizanja razine kvalitete izrađenih prostorno-planskih dokumenata i njihove međusobne usklađenosti i koherentnosti.

Stručni izrađivači u Zavodu, za koje se pretpostavlja da odlično poznaju prostor Grada, bi svo svoje vrijeme i resurse posvetili planskim dokumentima unutar svog teritorija i praćenju njihove provedbe. Grad bi bio oslobođen (često mukotrpnih) postupaka provođenja javne nabave i direktno davao radne zadatke, te bi se planiranje moglo provoditi puno učinkovitije.

Međutim, iluzorno je za očekivati da bi aktivacija Zavoda za prostorno uređenje Grada Splita automatski bila spasonosno rješenje za gradski urbanizam.

Šira javnost percipira osnivanje Zavoda za prostorno uređenje Splita kao neku vrstu „nasljednika“ Urbanističkog zavoda Dalmacije i restauracije njegovog strukovnog autoriteta, ali moramo biti svjesni činjenice da danas živimo u drugačijim društvenim, političkim i tržišnim uvjetima. Prostorno planiranje o kojem bi u prvom redu trebala odlučivati urbanističko-arhitektonska struka je, nažalost, u hrvatskoj praksi, prvenstveno političko pitanje.

Split može profitirati aktiviranjem javne ustanove Zavod za prostorno uređenje, ali samo na način da se politika u odnosu na njega i struku postavi u najmanju ruku kao ravnopravni partner, a ne kao nalogodavac.

U suprotnom će stručni izrađivači u Zavodu postati samo crtači političkih želja.

das_zavod_20210412 by Slobodna Dalmacija on Scribd

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. svibanj 2021 22:27