Pravoslavni vjernici diljem Hrvatske danas slave Božić ili svetkovinu rođenja Isusa Krista. Tim povodom brojni vjernici su se sinoć okupili u pravoslavnoj crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Glavini Donjoj u Imotskom na proslavi Badnjaka.
Čim smo došli ispred crkve smo zatekli poveći broj vjernika, među kojima je bilo dosta onih mlađe dobi, koji su jedni drugima radosno čestitali Badnju večer dok su polagano ulazili u samu crkvu gdje je u tim trenucima započinjala liturgija.
Nakon bogosluženja održano je tradicionalno paljenje badnjaka, mladog hrastova drveta koje ima poseban značaj, a predstavlja simbol drveta koje su, po predaji, pastiri donijeli Josipu i Mariji da nalože vatru i ugriju pećinu u kojoj se Isus rodio.
- Sad je Badnje večer, obično se oko osam sati skupljamo ispred crkve gdje bude večernja služba, a nakon nje se lože tri badnjaka. Kada poslije službe dođemo kući, upali se božićna svijeća i izmoli se molitva - kazao nam je Jovica Dragutinović, pa otkrio koje su glavne razlike između slavljenja Božića kod katoličkih i pravoslavnih vjernika.
- Mi postimo 40 dana bez prekida, te se tek večeras nakon službe omrsimo. Tijekom božićnog jutra nema ničega, ručak malo bogatiji, primjerice praseće pečenje ili sarme - rekao nam je Jovica.
Stari običaji
Još jedan od običaja jest da na božićno jutro u kuću dolazi božićni položajnik koji simbolički predstavlja mudrace koji su pratili zvijezdu s Istoka kako bi se došli pokloniti novorođenom Kristu. Stoga, na pravoslavni Božić u kuću dolazi specijalni gost, koji se obično dogovori s domaćinom, a kojeg domaćica poslužuje i daruje ga prikladnim poklonom. Po vjerovanju, on je osoba koja na Božić, ali i tijekom cijele godine, donosi sreću u kuću.
Također, rano ujutro istoga dana domaćica zamijesi tijesto od kojeg peče pogaču koja se zove česnica ili božićna pogača. U nju se stavlja zlatni, srebrni ili obični novčić, a kad se molitva završi, pristupa se lomljenju česnice. Onaj tko dobije dio česnice u kojoj je novčić, po narodnom vjerovanju, bit će sretan cijele godine. Kada se završi lomljenje česnice, ukućani jedni drugima čestitaju praznik i sjedaju za blagdanski stol.
Inače, ovdašnji pravoslavni vjernici kojih ima oko 350 su prije dvije godine proslavili značajan jubilej - 300 godina postojanja crkve Uspenja Presvete Bogorodice u Glavini Donjoj. Pravoslavna zajednica u Imotskom diči se i parohijskim domom, a osim crkve u Glavini, pravoslavni vjernici u Imotskoj krajini imaju i crkvu Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca, smještenu u obližnjem selu Crnogorci, na rubu Imotskoga polja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....