U posljednje vrijeme redakcija "Slobodne" dobila je više pritužbi nezadovoljnih građana iz Sinja i cetinskog kraja koji tvrde da su u sinjskoj ispostavi Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije naišli na zatvorena vrata. Sva je sreća, kažu, što su članove svojih obitelji kojima je bila nužna hitna liječnička intervencija dovezli osobnim vozilom pa kada su vidjeli da od očekivane pomoći u Sinju nema ništa, okrenuli su se i punim gasom stigli u Zavod za hitnu medicinsku pomoć KBC-a Split na Firulama. Zahvaljujući takvoj pravilnoj odluci jednoga sina, njegova majka stigla je u Split na vrijeme i spasili su joj život. Jedina neželjena posljedica za sina mogla bi biti "čestitka" policije ako su ga snimile nadzorne kamere koje mjere brzinu jer je jurio iznad prometnim znakovima postavljenih ograničenja.
Zašto u sinjskoj ispostavi Zavoda za hitnu medicinu SDŽ-a pacijenti nerijetko nailaze na zatvorena vrata? Odgovor je jednostavan. Zato što dežurni liječnik, medicinski tehničar i vozač, kao i dežurna ekipa sanitetskog prijevoza u kojoj su po dva medicinska tehničara od kojih je jedan i vozač izlaze na intervencije na teren pa u ispostavi ne ostaje nitko te se, dok su odsutni, stavlja ključ u bravu. Ako u vremenu njihove terenske intervencije, koje su gotovo svakodnevne, dođe pacijent kojemu je potrebna hitna liječnička pomoć, posebno ako dođe izvan redovnog radnog vremena liječnika obiteljske medicine u susjednim ambulantama, on se zaustavi pred zatvorenim vratima.
Na području cetinskog kraja Zavod za hitnu medicinu SDŽ-a ima dvije ispostave, u Sinju i Trilju te u Vrlici punkt pripravnosti. U te tri ustrojbene jedinice ukupno je zaposleno 46 osoba, od kojih je 10 liječnika, 18 medicinskih tehničara, četiri medicinska tehničara koji su i vozači te 14 vozača. U Sinju i Trilju raspoređen je Tim 1 koji se sastoji od po pet liječnika, isto toliko medicinskih tehničara i jednakog broja vozača. Oni su kroz smjenski rad na raspolaganju pacijentima 24 sata svih 365 dana u godini. Osim toga, u Sinju su u okviru iste službe i četiri tima sanitetskog prijevoza, a svakoga od njih tvore dva medicinska tehničara, od kojih je jedan i vozač. I oni po potrebi izlaze na terenske hitne medicinske intervencije. Vrlika nema ispostavu već njihov punkt pripravnosti čine po dva medicinska tehničara i dva vozača koji su u pripravnosti 24 sata dnevno i interveniraju na poziv i po nalozima dispečerske službe Zavoda za hitnu medicinu SDŽ-a.
Ravnatelju ove ustanove dr. Leu Luetiću poznati su problemi na terenu i nezadovoljstvo građana u pojedinim prilikama, naročito kada naiđu na zatvorena vrata sinjske ispostave. Upitali smo ravnatelja mora li biti baš tako i postoji li mogućnost da se stanje poboljša.
- Poznati su nam ti problemi koji se ponavljaju. To nam je bio snažni argument pa smo se prilikom izrade nove mreže HMP-a u Republici Hrvatskoj izborili da, između ostalih, Sinj dobije još jedan - Tim 2. Nova mreža je usvojena i mi radimo na njezinoj implementaciji. Radimo zapravo na kadrovskom ekipiranju koje zbog manjka medicinskog osoblja nije baš jednostavno. Optimist sam i vjerujem da će Tim 2 u ispostavi Sinj započeti s radom od 1. lipnja. Svaki takav Tim 2 imat će u smjeni po jednog prvostupnika sestrinstva i medicinskog tehničara vozača. Oni će proći dodatnu edukaciju pa će prvostupnik sestrinstva dobiti kompetencije specijalista hitne medicine. To znači da će pri intervencijama u hitnim stanjima moći samostalno donositi odluke o primjeni pojedinih lijekova, što do sada nije bio slučaj. Za hitnu medicinsku pomoć pacijentima u cetinskom kraju će, dakle, od 1. lipnja ove godine umjesto dosadašnjih 46, na raspolaganju biti 56 zaposlenika naše ustanove – kaže dr. Leo Luetić.
Cetinski kraj je prostorno golem. On se prostire na 1070 kilometara kvadratnih na kojemu živi oko 43 tisuće stanovnika, a tu su i tisuće motornih vozila u svakodnevnom tranzitu. Uz potrebe pružanja hitne medicinske pomoći osobama s "redovnim" oboljenjima tu se učestalo događaju prometne nesreće, često s teškim posljedicama, pa se zna dogoditi da se sve raspoložive ekipe Hitne pomoći šalju na isti događaj. Stoga ravnatelj dr. Luetić kaže da njihova ustanova, unatoč povremeno zatvorenim vratima sinjske ispostave, ipak ima mogućnost pružanja hitne medicinske pomoći istinski ugroženim bolesnicima cetinskog kraja.
- Poznato nam je da kada naiđu na zatvorena vrata naše ispostave u Sinju, pacijenti u pravilu donose odluku o odlasku na hitnu pomoć KBC-a Split. Jednu mogućnost koja bi im u pravilu osigurala bržu intervenciju ne koriste, a to je poziv na broj 194. Naša ustanova ima dispečerski centar i u svakom trenutku, 24 sata svih 365 dana u godini, iskusni dispečeri medicinske struke imaju pregled gdje se na terenu nalazi pojedini medicinski tim. Ako na broj 194 prime poziv i procijene da se uistinu radi o urgentnom slučaju, a sinjska ili neka druga ispostava su zbog izlaska timova na teren zatvorenih vrata, dispečeri imaju dvije mogućnosti: prva je da prema pacijentu upute Tim 1 iz druge ispostave koji je u tom trenutku slobodan, a druga je mogućnost da ako ocijene da je pacijent koji im se javio životno ugroženiji od onih prema kojemu se uputio Tim 1 iz sinjske ispostave, taj tim preusmjere prema ugroženijem pacijentu. Tu mogućnost pacijenti rijetko koriste, a trebali bi – zaključuje ravnatelj dr. Leo Luetić. Toni Paštar