Lovci u čudu; je li moguće da su se ove vrste vratile na Biokovo?! Jedan je strvinar, a drugog smo otjerali - trovanjem

U posljednjih desetak godina u Hrvatskoj, a osobito u Dalmaciji, nestaju pojedini parovi surih orlova, a odrasle teritorijalne ptice nakon stradavanja starog partnera sve rjeđe nalaze novog. Stoga teritoriji nekada aktivnih parova danas na mnogim mjestima čuvaju samo nesparene jedinke, što je pokazatelj nedovoljnog priljeva mladih ptica u populaciju, tj. niske stope uspješnosti gniježđenja ili pak niske stope preživljavanja mladih ptica.

Kod ovako malobrojne populacije nemogućnost popunjavanja mlađim jedinkama siguran je put u lokalno izumiranje. Stoga suri orlovi imaju status kritično ugrožene vrste u Hrvatskoj, a brojnost im je procijenjena na svega 25 – 30 parova. Izravni i glavni uzroci ugroženosti surog orla jesu krivolov, sudar s vjetrenjačama, trovanje te elektrokucija. Zbog sve većih pritisaka na malobrojnu populaciju surih orlova u Hrvatskoj, spašavanje svake jedinke presudno je za opstanak ove vrste.

Strvinar

Njihova nedavna pojava nad Biokovom posebno je zainteresirala javnost. Poglavito lovce, ljubitelje prirodne i razne udruge koje skrbe o dobrobiti ugroženih životinjskih vrsta. Probudila se nada da će ti nekada stalni stanovnici dalmatinskih planina ponovno postati "domaće" životinje na Biokovu, pogotovo što su se prilike u planini unatrag nekoliko godina značajno promijenile. Osim povećanja matičnih fondova raznih životinjskih vrsta i smanjenje krivolova, Biokovo je vratilo stari sjaj idealnog staništa, pogodnog zbog svojih strmih litica i širokih područja, za zadržavanje ove vrste ptica.

S druge strane, unatrag dvije godine uočen je i bjeloglavi sup. Ovaj strvinar povezan je s planinskim područjima i liticama te je ova planina idealno stanište za tu vrstu. Snimke otprije nekoliko godina daju za pravo da njihovi poklonici vjeruju u stalni boravak novih starih stanara Biokova.

Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) na Biokovu

Park Prirode Biokovo/Slobodna Dalmacija

Područje sjeverne strane biokovskog masiva, u čijim se gudurama i klisurama, prema kazivanju tamošnjih lovaca, odnedavno gnijezdi suri orao, od posebnog je značenja za taj kraj. Prema informacijama dobivenim od Ivice Buljubašića, dugogodišnjeg lovca lovačke udruge "Zec" iz Zagvozda i jednog od najboljih poznavatelja prilika na toj dalmatinskoj planini – čiji su podaci i informacije o kretanju divljači na Biokovu uvršteni u raznu stručnu literaturu – i od Parka prirode Biokovo, opadanje brojnosti surog orla na tom području počelo se događati sredinom šezdesetih godina, kada se u cilju trovanja, odnosno smanjenja brojnosti predatora, prvenstveno lisica i vukova, dogodio značajan pomor svih životinja, pa i goveda na ispaši.

Bjeloglavi sup iznad Biokova

Facebook Biokovo.EU

Presedan zbog neznanja

– Zbog neznanja i slabije informiranosti dogodio se jedan presedan čijim posljedicama i danas svjedočimo. Budući da se diljem planine unosilo svježe meso zatrovano jakim otrovima, s lisicama i vukovima stradavale su i sove i orlovi, pa i bjeloglavi supovi, tada na Biokovu vrlo rasprostranjena vrsta ptica grabljivica. Kasnije su stradavala i goveda planinskih stočara. Od tada se njihova brojnost nikada više nije oporavila. Zadnje gniježđenje surog orla uočeno je prije osam godina na Bukovoj stazi na sjevernoj strani planine – tvrdi Ivica Buljubašić.

Međutim, ondašnju brojnost i jedni i drugi teško da će dosegnuti. Pretpostavke da će se suri orao ponovno u većem broju vratiti na biokovsko stijenje vrlo su izgledne s obzirom na to da su ih lovci i ljubitelji prirode u nekoliko navrata uspjeli fotografirati, što, nažalost, nije slučaj sa supovima. Oni su tek evidentirani u nekakvom preletu. Premda ovaj zagvoški lovac vjeruje u njihov ponovni povratak na ovu jednu od najvećih dalmatinskih planina, pogotovo što je u posljednjih pet godina snimljen nekoliko puta tijekom svih godišnjih doba. Pa se pretpostavlja da će, uz surog orla, Biokovo postati bogatije i supovima. O tome ovisi brojnost ostale divljači na ovoj planini. Budući da se hrane strvinama, odnosno uginulim životinjama, hrana im je glavni čimbenik ostanka i opstanka na tom području.

O brojnosti u prvom redu surog orla u Hrvatskoj više ćemo znati nakon njihova prebrojavanja. Projekt je to udruge BIOM, koja od prošle godine obavlja njihovo evidentiranje, no stanište je prije bilo ugroženo zbog trovanja, a danas pak zbog raznih smetnji, među kojima je i postavljanje vjetroelektrana u blizini njihovih gnjezdišta.