Ako se ništa ne promijeni, za desetak godina u Hrvatskoj će biti školovano tek tristotinjak primalja. To je daleko manje od potrebnog broja za normalno funkcioniranje ove dragocjene struke.
Do ovog zabrinjavajućeg podatka došla je Biserka Matok Glavaš, koja se primaljstvom bavi više od 30 godina. Analizirala je registar Hrvatske komore primalja i došla do spoznaje da će njih više od 800 tijekom idućih deset godina otići u mirovinu.
– Preddiplomski studij postoji samo u Rijeci i Splitu, a svaki godišnje upisuje tek 15 studenata. Više od trećine našeg članstva su primalje sa srednjom stručnom spremom, koje su po tada važećim zakonima mogle raditi kao primalje. Nakon osnivanja komore i donošenja zakona o primaljstvu minimalna razina obrazovanja postalo je prvostupništvo.
Svake godine u Hrvatskoj dobijemo novih 30 primalja, a odljev je znatno veći. Ako se nešto ne poduzme i ne otvore novi studiji, za deset godina ćemo biti u problemu – naglašava Matok Glavaš, koja je na ovogodišnjem simpoziju održala predavanje "Izumiremo li kao profesija".
U primaljstvo se zaljubila već kao desetogodišnja djevojčica gledajući jednu emisiju na kojoj su se predstavljala razna zanimanja.
Nekad je nemoguće odvojiti se od emocija
– Među gostima je bila i jedna babica, a ja sam se naprosto zaljubila u to zanimanje. Naravno da tada nisam znala što točno ovaj posao donosi. Zamislila sam novorođenu djecu, hranjenje i prematanje, mada je primaljstvo puno više od toga. Kada je došao trenutak upisa u srednju školu, kazala sam roditeljima svoje želje, nisu bili baš sretni, ali to je bio moj životni put.
Najljepši dio je, naravno, rađanje novog života, to je srž naše profesije i ono u čemu najviše uživamo. Nažalost, ponekad proživljavamo i traumatične situacije, ali to je dio ove profesije koja je jako stresna. U tim situacijama se poistovjećujemo s majkom, a ponekad se nije moguće odvojiti od emocija – govori Matok Glavaš.
Svima koji imaju želju baviti se primaljstvom savjetuje da prvo jako dobro upoznaju sami sebe.
– Primaljstvo je stil života te morate biti na raspolaganju 24 sata. Trudnice vas zovu bez obzira na radno vrijeme. Ako se netko vidi u ovoj struci apsolutno je preporučujem, ali treba biti svjestan da s ovim poslom dolazi i jako puno odricanja te dosta ulaganja u edukaciju. Smatram da smo privilegirani jer imamo priliku svaki dan sudjelovati u rađanju novog života – zaključuje Matok Glavaš.
Prije 21 godinu na prvom porodu, od brojnih koji će uslijediti, sudjelovala je Jelena Jerković, organizatorica ovogodišnjeg simpozija i glavna sestra Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Split.
– Mentor mi je bila prof. Slavka Luetić koja me svemu naučila. Bilo mi je jako stresno i teško, ali ona je bila toliko staložena da je sve prošlo savršeno. Kasnije mi je srce lupalo sto na sat. Savjet za sve trudnice koje se pripremaju za prvi porod je da ne vjeruju svemu što pročitaju na raznim blogovima, forumima i Instagram profilima. Pozivam ih da dođu u našu Kliniku u kojoj održavamo tečajeve gdje imaju priliku odmah upoznati i primalje, ginekologe i neonatologe koji potencijalno mogu sudjelovati i na njihovom porodu.
Partnerski odnos
Trudimo se u posljednje vrijeme razvijati partnerski odnos s rodiljama i ne postavljati se iznad njih, tu smo da im služimo. Situacija je bitno drugačija nego što je bila prije 10 do 15 godina. Naše pacijentice su sve upućenije, dolaze sa svojim planom poroda koji mi poštujemo, naravno dokle god ne predstavlja rizik za zdravstveno stanje njih i njihova djeteta – kaže Jerković.
Ljubav prema djeci potaknula ju je na odabir ove struke, a uživala je i podršku majke. Kaže da obožava svaki dio svog posla.
– Naš posao ne uključuje samo rađaonicu nego i brojne druge odjele, ali ipak je rađaonica srce naše klinike, te je uvijek najljepši dio biti na tom "izvoru" i pomagati budućoj majci. Ljudi koji budu uz trudnicu ne smetaju nam, već smo postali profesionalci. Možda, kada se tek krenete baviti ovim poslom i počnete učiti, malo vas ometa, ali kasnije ne, dapače, pratnje su uvijek dobrodošle – govori Jerković.
Prvi znanstveno-stručni simpozij primalja koji je održan ovog vikenda u Splitu bio je logičan slijed događaja nakon bitnih promjena po pitanju primaljstva u Republici Hrvatskoj.
– Davne 2010. godine usvojen je zakon o primaljstvu, a trebalo je proći neko vrijeme dok se odredbe tog zakona ne krenu implementirati u rad. Primalje dobivaju veće i šire kompetencije pa dolazi i do otvaranja preddiplomskih studija primaljstva koji postoji u Splitu, a uskoro će biti otvoren i diplomski studij. Primalje su postale stručni edukatori, mentori studentima. Organizacija stručnog simpozija bila je logičan slijed – zaključuje Jerković.