U povodu 50. obljetnice osnutka Sveučilišta u Splitu, u Sveučilišnoj galeriji održat će se izložba svjetski poznatog i priznatog umjetnika Zvonimira Mihanovića, koji u svom gradu nije izlagao čak 38 godina! Otvaranje izložbe pod nazivom Zvonimir Mihanović; Ante Kaštelančić /Andrija Krstulović LAUS DISCIPULI, GLORIA MAGISTRORUM, upriličit će se u ponedjeljak, 10. lipnja, s početkom u 20 sati u Sveučilišnoj galeriji, R. Boškovića 31.
Tom prigodom, izložbu će predstaviti prof. emeritus Joško Belamarić, a otvoriti rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić. Posebnost ovog događaja je i to što je Zvonimir Mihanović rijetko izlagao u Hrvatskoj, što potvrđuje i činjenica da je posljednja izložba u Splitu bila 1986. godine, a u Zagrebu 1982. Izložba će ostati otvorena do 25. srpnja.
Ovaj kulturni događaj uvod je u tjedan velike proslave 50. obljetnice osnutka Sveučilišta u Splitu, a izložbom u Sveučilišnoj Galeriji naše sveučilište daje posebnu počast ljudima koji su bili izvorom umjetnosti Zvonimira Mihanovića. Naime, na ovoj izložbi se primjereno valorizira umjetnički rad poznatog slikara Ante Kaštelančića i jednako tako genijalnog, ali uvijek u sjeni Meštrovića, kipara Andrije Krstulovića.
Postav izložbe u Sveučilišnoj galeriji tako uključuje radove trojice autora gdje je u fokusu rad Zvonimira Mihanovića uz izabrane radove dvojice svojih učitelja, koji su ga 1960-ih godina podučavali na studiju likovnih umjetnosti pri splitskom Pedagoškom fakultetu.
Želja Zvonimira Mihanovića da svoje slike “uokviri” djelima svojih učitelja s Pedagoške akademije u temelju nosi dvije njegove misli. Prvo, nastojanje da se dodatno skrene pozornost na opus Andrije Krstulovića koji je u sintezama o hrvatskom kiparstvu druge polovine 20. stoljeća bio spominjan tek uzgredno. Drugo, da podsjeti na prijedlog kojim bi se u Podstrani oblikovala memorijalna zbirka Kaštelančićevih djela, kad su se već njegovi nasljednici uspjeli othrvati želji brojnih kolekcionara da svoje zbirke obogate njegovim djelima. Obitelj je, naime, na okupu očuvala jezgru od oko devedeset umjetničkih djela, među kojima su mnoga uistinu reprezentativni primjeri Kaštelančićeva opusa.
