Sveučilišni odjel za forenzičke znanosti u amfiteatru KTF-a organizirao je predavanje o osobnoj sigurnosti naziva ”Kako ne postati žrtvom droge za silovanje”. Predavači su bili stručnjak za sigurnost dr. sc. Tonči Prodan, Tanja Visković, djelatnica Odjela za sudsku medicinu i Lorena Zvonimira Kolak, novinarka i apsolventica forenzike.
- Split baš i ne voli ”sintetiku”. Prepoznali su da je riječ o drogi loše kvalitete i da se od jedne konzumacije može stvoriti problem za cijeli život. Splićani vole THC i kokain, ali i speed iako je sintetička droga. Primjećujemo sve veću zloupotrebu lijekova poput benzodiazepina poput Apaurina, Normabela i Helexa – kazala je Visković i dodala kako konzumacija pripada svim klasama i dobima.
Potom je iznijela zabrinjavajući informaciju kako je većina studenata odgovorila potvrdno na upit je li im u redu da se ljudi nakon radnog tjedna vikendom opuste, ”zapale” ili ”povuku”. Uzimaju sintetički urin i sredstva za dezinfekciju, te piju na litre vode kako bi manipulirali rezultatima testova na droge, dodala je djelatnica Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju Tanja Visković.
Prof. Prodan je prokomentirao je kako je stanje sigurnosti u Splitu.
- Split postaje atraktivna destinacija. Ovakvih će situacija biti sve više. Jeste li se našli u velikoj gužvi gdje ste se osjećali nesigurno? Jeste li samo prošli Dioklecijanovim podrumima? Ne objavljujte videosnimke sukoba jer postaju viralne pa dalje eskalira - savjetovao je prof. Prodan.
Opasni klubovi
Potom je prešao na analizu noćnih klubova.
- Mjesta gdje se okuplja mnogo ljudi su često prenapučena. To su idealna mjesta za pljačkaše i džeparoše, ali i za stampeda koja nastaju u slučaju pucnjave ili požara. Novac i dokumenti moraju biti blizu, zatvoreni patentima ili dodatnim džepovima.
Kada krene gužva, treba se znati kretati, ići s tom masom, ali tražiti kutke prostora i distancirati se koliko možete. Tražite evakuacijske izlaze.
Svaki koncert, svaki događaj mora imati evakuacijske izlaze, a to su mjesta koja omogućuju brz i siguran izlaz.
Zašto ne vjerujete pojedinim redarima u nekim klubovima? Zato što su i sami često vrlo problematični – kazao je docent.
Ako se već nađete u problemu treba znati komunicirati, verbalno i neverbalno.
Stručni savjeti
Ovo su savjeti stručnjaka sa sigurnost Tončija Prodana koji je i sam, kako tvrdi, imao 20 godina značku i pištolj:
- Komunicirajte asertivno, ali se držite uspravno i govorom tijela pokažite stav i odlučnost. Postavljajte fizičku granicu i budite opušteni te nemojte dati da vam netko ulazi u intimnu zonu. Nekada ne možemo sami riješiti problem pa možemo od prijatelja ili pouzdanih poznanika zatražiti pomoć. Pitajte osoblje, policiju ili Hitnu pomoć.
Kada ste u grupi i vidite pištolj ili nož, odmah zovite policiju. Odredite trijeznog prijatelja da se sretno vratite kući. Koristite strategije međusobne provjere, razgovorom, pogledom, mimikom.
Trebate biti empatični i znati deeskalirati situaciju. Morate znati saslušati jer svatko vidi situaciju na svoj način. Stisnute šake i nagnuto tijelo su znakovi prijetnje. Otvoreni dlanovi, normalna distanca, gestikulirajući normalno i pričajući tiho i mirno – pojasnio je dr.sc. Prodan kako deeskalirati sukob i ponovio – držite čašu u ruci!
Trikovi
Lorena Zvonimira Kolak je otkrila i nekoliko trikova prilikom izlaska vani:
- Grabežljivcima nije cilj napasti nekoga tko je jači od njih. Nije dobro imati slušalice na ušima navečer kada se vraćate kući jer ste laka meta.
Ako izlazite u sumnjivi klub, ponesite narukvicu koju stavite na čašu i kroz nju provučete slamku i mirni ste da vam netko nešto ne ubaci u piće. Uvijek je dobro imati dva ista pepper spreja da ste uvijek spremni te unaprijed pročitati upute da znate kako rukovati s njima.
Dobro je imati osobu ili poznanika na liniji koju uvijek možete nazvati ako se recimo vraćate ranije kući nego vaši prijatelji. Pun mobitel je vaše sigurnosno sredstvo – kazala je apsolventica Kolak.
