Jedan od najvećih problema mladih obitelji u Splitu su visoke cijene kvadrata stana pa je logično da je to bila i jedna od tema predizbornih obećanja, pa je kao hladan tuš došla izjava gradonačelnika Ivice Puljka, koju su prenijeli mediji da od jeftine stanogradnje neće biti ništa.
U tekstu se, naime, tvrdi da bi na osnovu kalkulacije koju je napravila "Stano-uprava" mjesečni najam od 850 eura bio minimum koji bi se isplatio Gradu da gradi stanove za iznajmljivanje. Također, navodi se kako bi naselje na Korešnici koštalo čak 400 milijuna eura i da je daleko od realizacije. Rješenje kojeg je u tom članku Ivica Puljak predložio glasi da se uključi država preko fonda kojim bi sufinancirala jeftiniju stanogradnju.
Ovakvu izjavu "na nož" su dočekale oporbene stranke Možemo, HDZ i SDP, koje su podsjetile kako je, kao jednu od osnovnih stvari u izbornom programu, Puljak obećavao gradnju povoljnih najamnih stanova po "nizozemskom modelu".
Upitali smo Ured Grada, a upit smo poslali i gradonačelniku Ivici Puljku, da li se odustaje od gradnje povoljnih stanova na Korešnici.
- Veliki dio zaključak je izvučen iz konteksta, a i dio brojčanih podataka nije točan - stoji na početku odgovora iz Ureda Grada, u kojem se tvrdi kako se u materijalima za Gradsko vijeće, ali i na izjavama za medije uoči sjednice, Gradonačelnik osvrnuo na aktivnosti koje se provode kako bi se realizirala gradnja stanova za priuštivi najam.
Ukratko, u Banovini tvrde da gradnja povoljnih stanova na Korešnici nije dovedena u pitanje.
- Projekt Korešnica ide svojim tijekom i nikada nije spomenuto da se od njega odustaje, već da je o rokovima teško govoriti s obzirom na to da se radi o kompleksnom multifunkcionalnom zahvatu koji uključuje veći broj dionika i iziskuje velik broj administrativnih i tehničkih procesa - tvrde iz Grada, ali kasnije navode da bi projekt Korešnica po njihovim kalkulacijama koštao 300 milijuna eura, iako zapravo nije potreban otkup zemljišta za gradnju naselja jer ga država treba darovati Gradu Splitu. Ilustracije radi, to je dvostruko veći iznos od kredita koji je Grad odlučio podignuti kod Europske investicijske banke.
- Grad ulaže maksimalne napore i kontinuirano radi na ovom projektu. U materijalima za Gradsko vijeće je navedeno da bi realizacija prve faze projekta Korešnica (300 stanova, vrtić, komercijalni centar, obodna pristupna prometnica i dio interne infrastrukture) prema procjenama koštala oko 60 milijuna eura, dok bi realizacija cijelog projekta (svih 5 faza – preostalih cca 800 stanova, javni i sportski sadržaji, sve pristupne i interne prometnice) dosegla iznos od oko 300 milijuna eura - kažu iz Grada, a iz nastavka odgovora proizlazi kako se još uvijek razmatra model kojim bi se tako skupa gradnja financirala.
Odabir modela
Isto tako, navedeno je da se analiziraju svi mogući modeli izgradnje, od izgradnje vlastitim sredstvima, izgradnje putem dugoročnih kredita razvojnih banaka, izgradnje putem prijenosa prava građenja, javno – privatnog partnerstva i slično, s ciljem implementacije onog modela koji je najracionalniji i najpovoljniji za sve dionike, te da analize još uvijek traju, objašnjava se iz Ureda Grada, da bi se potom prešlo na odgovor kako se došlo do onog što je šokiralo javnost, a to je - da se gradnja jeftinijeg stanovanja ne isplati Gradu za najam manji od 850 eura!
U sklopu analiza koje su se radile, a kako je jedan od modela koji se analizirao bila izgradnja vlastitim sredstvima, da bismo točno znali što to u brojevima znači, TD Stano- uprava je napravila simulaciju troškova gradnje na potpuno komunalno opremljenom zemljištu u vlasništvu Grada koje se nalazi u Sarajevskoj ulici, i iz nje su proizašli brojevi s kojima se barata. Dakle, ukupni trošak izgradnje, projekta, doprinosa, nadzora i izgradnje bi bio bio 7,7 milijuna eura, a povrat investicije bi se mogao očekivati za 30 godina i to pod uvjetom da najam košta 853 EUR po stanu.
- Izračun je rađen okvirno, samo kao ulazni podatak za daljnju analizu. Iz navedenog je razvidno da je kao ulazni podatak uzeto razdoblje povrata od 30 godina, da je kalkulirano s povratom od 50 godina, iznos mjesečnog najma bi bio znatno manji. Sve su to modeli i kalkulacije na kojima se trenutno radi da bi se iznašlo najpovoljnije rješenje i nitko ne kaže da se uz neke druge ulazne podatke (zemljište većih planskih parametara, duži rok povrata investicije,…) takva vrsta izgradnje u konačnici neće i dogoditi - ističe se u odgovoru.
Da bi se razumjelo o čemu iz Grada govore, valja napomenuti da se gradska tvrtka "Stano-uprava" koncem 2022. doregistrirala za "izgradnju stambenih zgrada u kojima će se ponuditi stanovi za dugoročni najam građanima Grada Splita." Puljak je na sjednici Gradskog vijeća u listopadu 2022. vijećnicima rekao da se analiziralo više lokacija koje su u vlasništvu Grada i da je ona u Sarajevskoj, na Brdima pored usjeka pruge, pogodna za gradnju i najavio je da će se tamo graditi 35 stanova.
No, sada ispada kako se odustalo od lokacije u Sarajevskoj jer je premalena da bi Gradu bila isplativa, a rok od 30 godina otplate je - prekratak. Iz Ureda Grada kažu, da je rok povrata 50 godina (tko bi to doživio?), a da je parcela veća, umjesto malene kraj željezničkog tunela, onda bi se najamno stanovanje Gradu isplatilo i za manji mjesečni najam od 850 eura!?
Ništa bez države
No, u Banovini ipak nisu uvjereni da Grad samostalno može osigurati povoljno stanovanje građanima. Kažu, naime, da je, kako je zovu održiva stambena izgradnja, moguća samo uz pomoć države.
Detaljno analizirajući modele dobre prakse europskih gradova zaključeno je da je kvalitetan i dugoročno održiv model stambene izgradnje moguć jedino uz participaciju Države. Kako je nedavno pokrenuta izrada Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024., Grad Split (zajedno s Zagrebom, Rijekom i Osijekom) uputit će prema Radnoj skupini inicijativu s prijedlogom da se uspješna europska praksa ugradi u hrvatski zakonodavni okvir. - najavljuju iz Ureda Grada.
Upitali smo koliko bi država trebala sudjelovati da se omogući povoljna stanogradnja, ali izgleda da Grad još nema čvrste kalkulacije.
O udjelu RH u sufinanciranju teško je govoriti, recimo samo da je austrijski model financiranja u kojem 30-40 posto investicije čini javni zajam na 30-40 godina uz nisku kamatu (1%) koji je subordinirani drugim kreditima, primjer jednog uspješnog modela za kakav bi se zalagao i Grad Split. - kažu iz Banovine.
Kako je bilo objavljeno da Grad razmišlja ponuditi benefite privatnim investitorima da i oni uđu u modele povoljne stanogradnje, zanimalo nas je što bi se nudilo investitorima pa da se njima isplati jeftinija gradnja koja se Gradu ne isplati. No, nismo dobili konkretan odgovor.
Što se tiče participacije privatnih poduzetnika u izgradnji stanova za priuštivi najam, analiziraju se razni oblici poslovno – tehničke suradnje, kroz koje bismo pokušali proširiti obuhvat modela i tako omogućiti još većem broju građana da zadovolje svoje stambene potrebe - zaključuju iz Banovine.
Ukratko, premalo konkretnih odgovora za splitske podstanare.
