Većina Splićana je ‘na nož‘ dočekala najavu da će se ukloniti zelenilo s nadvožnjaka na ulazu u Split, koje se tamo penje već dobrih 15-ak godina, a održavaju ga "Parkovi i nasadi". Ako nas sjećanje dobro služi, zasađeno je dok je tom gradskom firmom rukovodila SDP-ovka Vesna Podlipec...
Svakako, mnogi se pitaju koji je razlog naveo (vjerojatno) Hrvatske ceste da naloži uklanjanje penjačica koje tako lijepo izgledaju na istočnom ulazu u grad.
Po onome što je ispod objave Udruge Permakultura Dalmacije (koja je prva upozorila na ‘još jedno uklanjanje zelenila u Splitu‘) objavio splitski dogradonačelnik Bojan Ivošević čini se da su Hrvatske ceste to naložile zato što biljke puštaju korijenje u betonsku konstrukciju i time skraćuju životni vijek nadvožnjaka.
- Osim ako ne želite da vam dica nepotrebno plaćaju rekonstrukciju nadvožnjaka češće nego je to nužno kada se nadvožnjak održava (čisti od penjačica) suzdržite se ovakvih objava, barem dok ne provjerite s nekom stručnom osobom zašto HC daje takav nalog. Nitko sretniji od nas ako ne moramo trošiti novce na to - napisao je, među ostalim, Ivošević nakon što su neki Splićani napisali kako tamo posađene biljke nisu invazivne...
‘U HC-u pojma nemaju‘
Tako je jedan od građana komentirao kako "stručnjaci u HC pojma nemaju":
- Ovdje se radi o biljci Partenocizus ili troprsta engleska lozica koja ne radi nikakvu štetu betonu jer ne pušta korijenje nego ima male priljepke kojima se hvata za podlogu i služi upravo za prekrivanje betonskih površina. Uz sve to biljka je jako čista ne skuplja na sebe mrave i ostale kukce. Da ona oštećuje beton i fasadu onda bi dobar dio engleskih dvoraca i kuća odavno bio urušen... Mi tu biljku imamo na kući već 40 godina i nikakvu štetu nije napravila osim što je predivna.
Posebno je zanimljiv bio komentar Antonije Miletić, krajobrazne arhitektice i zaposlenica Parkova i nasada (PiN). Evo što je napisala:
"Osjećam profesionalnu, ali i građansku dužnost da iznesem svoje mišljenje vezano za najavljeno uklanjanje penjačica koje krase stupove i zidove konstrukcije nadvožnjaka na ulazu/izlazu u Split.
Naši krajobrazni arhitekti su prije gotovo 20 godina realizirali projekt ozelenjavanja betonskih konstrukcija, a naši radnici su vrijedno održavali isto sve ove godine. Puno truda, financija i vremena uloženo je da se postigne ovakva zelena oaza, i uspješno smo transformirali jednu prilično sivu zonu u vrijedan element zelene infrastrukture grada.
Ove penjačice imaju višestruku važnost za naš grad, a samo ću kratko o nekima od njih;
- Estetska vrijednost: Zelenilo unosi prirodnu ljepotu u urbani prostor, čineći ga ugodnijim i atraktivnijim za građane i posjetitelje.
- Ekološka funkcija: Biljke poboljšavaju kvalitetu zraka, smanjujući koncentraciju prašine i zagađenja, te pružaju stanište za ptice i insekte.
- Klimatska regulacija: Zelenilo pomaže u smanjenju učinka urbanih toplinskih otoka
- Psihološki utjecaj: Prisustvo prirodnog zelenila dokazano pozitivno djeluje na mentalno zdravlje, smanjujući stres i poboljšavajući raspoloženje.
Unatoč svim benefitima koje zelenilo ima na zdravlje čovjeka i zdravog ekosustava, slažem se s tim da sigurnost građana treba staviti na prvom mjestu i da se treba napraviti sve da se omogući kvalitetan pregled mjesta na konstrukciji gdje god je to potrebno.
Ali to ne bi trebalo uključivati potpuno uklanjanje svog zelenila, nego samo onog koje na neki način smeta preventivnom pregledu ili iz bilo kojeg razloga ugrožava statiku nadvožnjaka.
Važno je naglasiti da se među zasađenim penjačicama u velikom postotku nalaze:
1. Trachelospermum jasminoides (Zvjezdasti jasmin) nije poznat kao invazivna biljka niti kao biljka koja uzrokuje značajna oštećenja betonskih konstrukcija. Iako se može prilično raširiti na površinama na kojima raste, nije poznato da istiskuje druge biljke ili ekosisteme, što je glavni kriterij za invazivnost.
Jasmin ima relativno plitak korijenski sustav koji nije agresivan prema strukturama. Korijenje nije poznato po tome da prouzrokuje pukotine ili oštećenja na betonskim konstrukcijama. Jasmin se penje pomoću svojih stabljika i ne koristi zračne korijene ili hvataljke koje mogu prodrijeti u male pukotine i proširiti ih. Time se smanjuje rizik od strukturnih oštećenja.
2. Parthenocissus tricuspidata (Trolisna lozica) je penjačica koja se često koristi za ozelenjavanje zidova i betonskih površina. Može se raširiti vrlo brzo i prekriti velike površine. Korijenje lozice nije duboko ni agresivno, te stoga nije poznato po tome da uzrokuje oštećenja na betonskim temeljima ili strukturama.
Stabljike i prianjanje: Trolisna lozica koristi sitne diskove (prianjalke) za prianjanje uz površine. Ove prianjalke mogu čvrsto prianjati uz betonske površine, ali ne prodiru u beton.
Obje biljke po svim dosadašnjim iskustvima ne bi trebale biti opasne po konstrukciju, ali ponavljam - ako postoje indicije za nešto, vjerujem da se sve da dogovoriti i da ovu situaciju možemo riješiti na način da se sačuva veći dio zelenog fonda, uz djelomično uklanjanje penjačica na dogovornim mjestima.