Komisija za imena ulica, trgova i za spomenike posljednjih je dana došla u (neočekivani) fokus javnosti. Što zbog ostavki (koje su na članstvo u Komisiji podnijeli bivši gradonačelnik Andro Krstulović Opara, kao i naš uvaženi kolega Damir Šarac), što zbog prijedloga koji su prošli Komisiju te će u neko skoro vrijeme stići pred Gradsko vijeće...
Brojne reakcije, mahom negativne pa i prijeteće, zaslužio je prijedlog koji je Komisija prihvatila, da se postavi spomen-ploča Sašku Gešovskom, ročniku JNA koji je poginuo 1991. godine ispred Banovine (tada je u zgradi bilo sjedište takozvane vojnopomorske oblasti vojske) u masovnim prosvjedima zbog blokade Kijeva i ponašanja agresora.
Ostavke su Opara i Šarac podnijeli nakon što je taj konkretni prijedlog usvojen na Komisiji, a zbog gotovo identičnog razloga: zbog neprihvaćanja drugačijih prijedloga i gotovo autokratskog ponašanja članova Komisije...
Zbog toga smo priupitali par brzopoteznih predsjednika Komisije Srđana Marinića (nezavisni vijećnik koji je izabran na listi Centra), ali i članicu te radne skupine u više saziva gradske vlasti, Lidiju Bekavac iz HGS-a.
Koji prijedlozi dolaze na Komisiju? Svi, tkogod predloži, ili prolaze filter?
- Na Komisiju dolaze svi prijedlozi, ne postoji nikakav filter, jer ne postoji niti poslovnik kojim se uređuje rad Komisije.
Postoji li neki kriterij važnosti događaja ili osobe, odnosno je li članovi Komisije odlučuju tko zaslužuje na temelju vlastitog dojma?
- Ne postoji kriterij, a članovi Komisije odlučuju na temelju vlastitog dojma.
Tko odlučuje imenuje li se po osobi ili će ‘dobiti‘ trg, odnosno spomenik? Tko odlučuje o vrijednosti, veličini samog spomenika?
- O tome je li neka osoba dobije ulicu, trg ili spomenik odlučuje Komisija, potom Gradsko vijeće. O samom spomeniku, nakon što Komisija uputi dalje u proceduru npr. neki spomenik, izvršno tijelo formira stručno tijelo koje raspisuje natječaj za umjetničko rješenje, pa nakon dobivenog umjetničkog rješenja opet ide na Komisiju, koja potom upućuje rješenje Gradskom vijeću na raspravu i odlučivanje.
Bivši gradski vijećnik je komentirao kako brojni prijedlozi prođu Komisiju pa onda godinama stoje ‘u ladicama‘.
- Ne znam za to, sve što je prošlo Komisiju upućeno je dalje u proceduru.
Bivši član Komisije u nekoliko saziva nam je kazao kako je u jednom prošlom periodu Komisiju prošlo dvadesetak prijedloga, da bi na Gradskom vijeću bilo usvojeno i realiziralo se u stvarnosti samo – tri!
- Moguće, ne znam točno.
Kakav je prosjek po pitanju tih brojki u aktualnom mandatu? Koliko je stiglo prijedloga u četiri sjednice Komisije, koliko ste prijedloga za imenovanje ulica, trgova i spomenika proslijedili prema Gradskom vijeću Grada Splita te koliko je tih prijedloga usvojeno, odnosno je li neki od tih prijedloga već realiziran?
- Dječji vrtić Palmina nije predmet Komisije, nego Upravnog vijeća dječjeg vrtića, koje sukladno Statutu predlaže imena dječjih vrtića.
Većina prijedloga je iz prijašnjih mandata, a sada su realizirani ili su u postupku realizaciji poput spomenika Miljenku Smoji i Jakovu Gotovcu.
Za vrijeme aktualnog mandata stigli su prijedlozi gradonačelnika Ivice Puljka, koji su također upućeni u daljnju proceduru poput proglašenja 2024. godine godinom Miljenka Smoje i godina 2025. godinom Ive Tijardovića i Jakova Gotovca, zatim postavljanje spomenika Miljenku Smoji, Jakovu Gotovcu, sv. Ivanu Pavlu II, papi, zatim proglašenje ulice Dejana Kružića, proglašenje zelene površine na Kruševića gumnu perivojem Olivera Dragojevića i Zdenka Runjića uz postavljanje umjetničke instalacije.
Naglasio nam je Marinić kako su postigli dogovor da buduće ulice, koje će se tek formirati pa onda i imenovati, dobiju imena po ženama koje su značajne za Split i Hrvatsku. Jer postoji objektivan problem s mijenjanjem postojećih imena ulica, pogotovo ako su veće. Ulice, naime. Svi stanari moraju mijenjati osobne iskaznice, sve tvrtke registrirane u toj ulici ili koje posluju tu, moraju mijenjati svoje dokumente...
Bekavac nam je pak potvrdila da Komisija za imena ulica, trgova i spomenike uvijek ima većinu iz sastava aktualne vlasti kao i predsjednika iz redova pobjedničke koalicije, no da to ne mora biti ujedno i predsjednik Gradskog vijeća. U nekim drugim radnim tijelima Gradskog vijeća predsjednici su iz oporbe.
- Čini mi se da u ovom mandatu Komisije nedostaje ‘širine‘. Nekad su članovi Komisije kao ‘vanjski‘ znali biti stručnjaci, recimo Kuzma Kovačić, ali bilo je i svećenika ili urbanista... Većina toga uopće nije na Komisiji, nego je na Gradskom vijeću odnosno na gradonačelniku. A što se tiče spomen-ploče Sašku Gešovskom, zanimljivo mi je da predlagatelj nije htio doći na sjednicu Komisije na kojoj se raspravljalo o prijedlogu, a pozvan je.
Također, javnost mora znati da je postojao dogovor na Komisiji da će se postaviti ploča u obližnjem parku, ne na zgradi Banovine, i ne s ovakvim tekstom, kojom bi obilježili taj datum. Međutim, čini se da su sve oko tog dogovora zaboravili, pa i gradonačelnik Puljak... - u nekoliko rečenica nam je rad Komisije komentirala članica Lidija Bekavac.