Dok su naši stari s prvim zrakama sunca teškom mukom teglili poljoprivredni urod do splitskog Pazara, danas je dovoljno okačiti nekoliko fotografija na internetskim društvenim mrežama i u nekoliko klikova doći do kupaca u bilo koje doba dana. Čak i nadglasavanje s mušterijama i konkurencijom izgleda ponešto drukčije; cjenka se preko tipkovnice, oštrih komentara ne manjka, no ipak prevladava pozitivno digitalno okruženje.
- Ljudima je dosta nezdrave hrane, sve oko nas je zatrovano i umjetno. Brzo prodam sve što oglasim i imam samo dobre reakcije – kaže nam prodavačica mandarina iz neretvanskog OPG-a.
Riječ je, naravno, o Virtualnom pazaru Split, popularnoj Facebook grupi koja je osnovana u pandemijskoj 2020. godini na inicijativu Marijane Puljak, tadašnje splitske gradske vijećnice. Tržnice su bile privremeno zatvorene zbog opasnosti od koronavirusa, stoga je ova ideja pala na podno tlo i u manje od dva dana okupilo se više od pet tisuća članova.
Time je počela jedna pozitivna priča koja traje i danas, ali u puno širem obujmu i s većim potencijalom. Skoro 40 tisuća ljudi je uključeno u ovaj virtualni prostor koji povezuje kupce s OPG-ovima i malim proizvođačima voća i povrća.
- Očito smo pogodili što je ljudima u tom trenutku trebalo. Svi su bili željni domaćih proizvoda, voća, povrća, mesa, jaja, ribe, a ja uvijek pokušavam iskoristiti svoje znanje kako bih ubrzala neke procese i pomogla riješiti problem - objašnjava nam Puljak, prisjećajući se početka ideje o Facebook tržnici.
- Posebno je lijepo vidjeti kako u doba Božića dosta proizvođača i članova grupe pokreće ili sudjeluje u humanitarnim akcijama i nude svoje proizvode potrebitima. Vrlo brzo su reagirali i u doba potresa u Petrinji i na Baniji i organizirali smo pošiljku proizvoda u stradala područja - ponosno govori saborska zastupnica.
Cijene pazarske
- Prodajem domaće limune s Brača, tretirani su samo kišom i onime što priroda pokloni. A grejp kad padne sa stabla, temelji kuće se zatresu – piše u svom oglasu kreativni otočni prodavač, a u jednom danu mu se javilo više od 70 kupaca željnih netretiranih i neprskanih agruma.
Cijene ne odskaču previše od onih na splitskom Pazaru, ali svakako su više od cijena u trgovačkim centrima. Deset kilograma mandarina nudi se za osam eura, mlada blitva je tri eura, slavonski lješnjaci deset eura - jednako kao i kilogram suhih smokava. Međutim, kupcima to većinom ne smeta u želji da na svoj stol stave što zdraviju hranu. Kupuje se na veliko i malo, nekad su u pitanju i deseci kilograma voća i povrća, a trgovci se nerijetko moraju ispričavati jer su im se zalihe prebrzo ispraznile.
Trenutno je aktualna sezona maslinova ulja nakon nedavne berbe, no ovogodišnja cijena tekućeg zlata izaziva brojne polemike i ispod gotovo svake objave kupci negoduju. Za litru maslinova ulja s Pelješca morat ćete izdvojiti čak petnaest eura, a najjeftinija ponuda je od deset eura. Ipak, prodavač za tu cijenu propisuje minimalnu narudžbu: deset litara za dostavu na adresu, pet litara ako ćete sami preuzeti kupljene proizvode.
- Lakše nam je dostavljati ljudima na kućnu adresu i ovako se oglašavati. Nema muke s pazarom i velikim transportom – iskreno priznaje iskusni poljoprivrednik Ante iz Trilja.
- Ljudima se sviđa opcija dostave na vrata, a mi uz malo organizacije sve uspijemo podijeliti. Oni koji od nas jednom nešto kupe, uvijek nam se ponovno vraćaju - kaže.
Luksuzni soparnik
Osim popularnog voća i povrća, na ovom pazaru možete pronaći i druge popularne delicije domaćih proizvođača. Prodaju se vino, rakija, marmelada, med, kolači, a soparnik i tradicionalni kruh ispod peke posebno su traženi, iako se za komad kruha od tri kilograma traži 12 eura, dok je soparnik dostigao cijenu od 40 eura.
- Soparnik je čak postao i blagi luksuz, no oni koji znaju koliko je truda uloženo nikad se ne žale na cijenu – veli nam prodavačica koja pojedinim sumnjičavcima prilaže i fotografije s komina na kojem stvara ovu gastronomsku poslasticu.
- Neki ne shvaćaju da je za ovaj posao potrebno barem dvoje ljudi, tu su i cijene drva, utrošenog vremena i rada. No, bez obzira na sve to imam većinom pozitivna iskustva s ovom virtualnom grupom – zaključuje.
Trendovi i kanali prodaje i kupnje se mijenjaju s vremenom, no ovaj pozitivan primjer iz digitalnog svijeta još je jednom potvrdio da ljubav prema domaćoj spizi nikad neće izići iz mode i da će prirodni proizvodi uvijek naći put do blagovaonskih stolova naših ljudi.